o
Mostujte sa nama
Arhiva
Tihomir Stajcic Cuco - Nokturno

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 119 (30 - nova serija)

Godina XXV oktobar/listopad 1999.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Nusret Omerika
MOSTARSKA PJESNICKA SKOLA
Pjesnici Mostara koji su stvarali na orijentalnim jezicima
u periodu od XV do XX stoljeca

Nastavak teksta


Putovah dugo i zadivljen stadoh
pred kapijama Mostara
jer ugledah vita minareta kao glasove molitava
i most na vodi kao mjesec na nebu

(Anonimni istocnjacki pjesnik iz XVII stoljeca)

Nakon sto su Bosna, nesto kasnije i Hercegovina, pale pod tursku vlast u drugoj polovini XV stoljeca, veliki dio njihovog stanovnistva se odmah ukljucio u novi vjerski, politicki, vojni , ekonomski i kulturni zivot dajuci svoj ogroman doprinos na polju arhitekture, urbanizma, slikarstva, poezije, knjizevnosti, teologije i drugih naucnih disciplina novoj civilizaciji pod cijim okriljem su se slobodno razvijale i nesmetano svaka u svom domenu granale. Tek je u posljednjim desetljecima ovoga stoljeca orijentalistika dala nemjerljiv doprinos istinskom i pravilnom sagledavanju osmanlijsko-islamske civilizacije i kulture nastale na balkanskim prostorima u vremenu od XV do XX stoljeca. Doprinos, znacenje i udio Bosnjaka u knjizevnom stvaralastvu na orijentalnim jezicima je zasigurno ogroman, iako u historiji knjizevnosti ima i drugacijih misljenja koja su naucno neprihvatljiva i lahko oboriva. Knjizevnost Bosnjaka na orijentalnim jezicima kako primjecuje S. Balic obuhvaca pored vjerske literature jos i povijesna, jezikoslovna, pjesnicka, filozofska, drzavnopoliticka, putopisna i zabavna djela i za razliku od srpske i hrvatske srednjovjekovne knjizevnosti puno je raznovrsnija, sadrzajno i motivski bogatija.

Najplodniji dio ovog stvaralastva pripada periodu XVI, XVII i prvoj polovini XVIII stoljeca. Najvise knjizevnih ostvarenja napisano je na turskom jeziku i ona spadaju u divansku knjizevnost ciji je najcesci nacin izrazavanja bila metafora i alegorija tako da njihov sadrzaj, estetiku, duhovno naslijedje i islamsku komponentu treba posmatrati kao sastavni dio jednog minulog vremena i poretka1.

Mostar je i u ovom periodu osmanske dominacije u Bosni bio po mnogo cemu cuven i prepoznatljiv, pa tako i po pjesnicima, pjesnickim zbirkama, nacinu izrazavanja i ljepoti kazivanja, a posebno po jednoj pjesnickoj vrsti koja je bila relativno rijetka u arapskoj i evropskoj knjizevnosti. Bila je to nazira (paralela) i njegovaia se u tom obimu i na takvom umjetnickom nivou da o njoj mozemo govoriti kao o jednoj od znacajnih odlika mostarske poetske skole2. Kao pjesnicke vrste najvise su se njegovali i pisali gazeli, hronogrami, rubaije, elegije, kaside i ilahije. Zahvaljujuci izradi kataloga u posljednje vrijeme, kao i obradi razlicitih kodeksa, te dvjema mostarskim medzmuama koje su obradili L. Gazic i S. Trako uz svu dosad vec poznatu literaturu o ovom periodu i pjesnistvu u mogucnosti smo napraviti panoramski pregled poezije mostarskih pjesnika na orijentainim jezicima cija je knjizevna i kulturoloska pojava kako primjecuje A. Piric usporediva sa stvaralastvom Hrvata na latinskom, te sa periodom stvaranja Srba na crkvenoslavenskom jeziku. Mostar je bio jedan od najjacih centara u kome je cvjetala ova knjizevnost kao neka vrsta "istocne renesanse" koja je cesto u nauci usporediva sa renesansnom knjizevnoscu u Dubrovniku, cak prema izboru tema i motiva3.

Osnovna karakteristika ovog pjesnistva je veliko naslanjanje na perzijsku i sufijsku poeziju kao i duboko poniranje u islamski misticizam i istocno alegorijsko shvatanje oba svijeta. Vecina ovih pjesnika koji su zivjeli i stvarali u Mostaru dodavala je uz svoj pseudonim el-Mostari.

Rukopisi pjesama nalaze se rasuti po raznim arihavama i muzejima sirom Evrope, i jedan veliki dio ih je jos uvijek neobradjen, sto za opcu i kuturnu historiju Bosnjaka predstavlja neprocitanu ljepotu.

Ovim hronoloskim pregledom je obuhvaceno dosada poznato nam pjesnistvo; medjutim, orijentalistika ima jos mnogo toga reci, i zato ovaj rad predstavlja skromni doprinos proucavanju i sklapanju knjizevnog mozaika orijentalnog pjesnistva iz Mostara.

Osman Muftic - Ilustracija

ALI-BEG HERCEGOVIC - SIRI
Zivio je i stvarao u prvoj polovini 16. stoljeca. Pjevao je pod pseudonimom Siri (znaci lavlji). Spominju ga i najstariji pisci osmanskih tezkira Sehi i Latifi. Ovaj glasoviti pjesnik sin je Ahmed-pase Hercegovica i princeze Hundi-hatun kcerke sultana Bajazida Drugog, a unuk je hercega Stjepana Vukcica Kosace. U povijesti knjizevnosti poznat je kao pisac osjecajnih gazela i poduze rasprave o turskom osvajanju Egipta4.

U poimenicnom spisku pisaca i pjesnika iz Mostara koji su svoja djela pisali i pjevali na orijentalnim jezicima, orijentalista H. Hasandedic Siriju stavlja na prvo mjesto5.

Basagic je preveo nekoliko njegovih stihova tvrdeci da bi daleko "dotjerao" da ga prerano nije smrt pokosila:

Od mog tijela slabunjavog, sta uradi jada breme
Pogledajte u sta me je pretvorilo pusto vrijeme6.

ARIF MOSTARAC
Ovog epigraficara s pjesnickim imenom Arif susrecemo u jednom od pet hronograma sastavljenih o gradnji Starog mosta u Mostaru. Hronogram je iz 974. (1566.)7.

ZIJAIJA MOSTARAC
U svoje vrijeme je slovio kao ucen, talentovan i plodan lirski pjesnik na turskom i perzijskom jeziku. Pjesme je potpisivao sa Zijai (Svijetli), a njegovo puno ime je bilo Hasan Celebi ibn Ali al-Mostari, a knjizevno Zijai Celebi ili Zijai al-Mostari8.

Napisao je kompletan divan pjesama kao i nekoliko drugih djela u kojima govori o svom zivotu i radu. Od njega nam se sacuvalo vise pjesama u raznim rukopisima i zbirkama. On je sastavio i hronogram gradnje Starog mosta u Mostaru kao i hronogram gradnje Sinan-begove dzamije u Cajnicu 1570. god. Bio je i prvi muderis Karadjoz-begove medrese u Mostaru9.

Vrlo dobro je poznavao perzijske klasike, a dokaz da ih je oponasao je njegov prepis Sunbulistana od Sudzanddina Guranija koji je bio u posjedu porodice Basagic da bi se kasnije obreo u Univerzitetskoj knjiznici u Bratislavi10.

Nekoliko njegovih pjesama u originalu i prijevodu objavio je Dzemal Cehajic isticuci njegovu lirsku prirodu i pjesnicku nadarenost.

Rijec Zijaijina

U ruzicnjaku svijeta nema ljepotice, pupoljka usta
Povukao sam se u tuzi, nemam ljepotice vitka stasa
Od tuge za dragom stas mi se povio, starac postadoh
Nemam mlade djevojke koja ce mi zalijeciti staru bol
Umirao sam gledajuci druge kako odlaze svojim draganama
Nemam snage da saopcim dragoj svoj bol
Nikad se necu susresti sa ljepoticama
I zato jedini moj bol, bol je srca.
Zijaijo, rjeci su mi slatke ali sam neznallca
Nemam rjecitog jezika koji mi je naklonjen.

S perzijskog: Dzemal Cehajic

Iako je po svom opredjeljenju bio lirik, ipak je napisao i jednu poduzu poemu deskriptivno-epskog karaktera "Slucaj sejha Abdurezaka" u kojoj je objasnio dio svog zivota, ciji se jedan rukopis cuva u Istanbulu, a drugi u Londonu11.

Najvise pjesama mu se nalazi u OIS, i Arhivu Hercegovine u Mostaru.

Umro je od kuge 1584/85 u Mostaru.

JAHJAIJA MEHMED-BEG VUSULIJA
U medzmui 3051 koja se cuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a istu je obradio prof. F. Nametak nalazi se nekoliko stihova mostarskih pjesnika a medju njima i pjesnika Vusulija12.

Zijaija ga hvali kao vrsnog pjesnika i politicara, dok Basagic tvrdi da ima cjelokupan divan i kvalificira ga kao suptilnog lirika. U vrijeme kad mu Zijaija posvecuje svoju poemu bio je hercegovacki sandzakbeg na kojem polozaju se nalazio od 1581.-1583. god.13.

UBEJDIJA SIN ZIJAIJE
Zivio je krajem 16. i poc. 17. stoljeca. Sin je glasovitog lirskog pjesnika Zijaije Mostarca. Dva njegova gazela uvrstio je u svoj "Zbornik" M.E. Kadic. O njegovoj popularnosti u rodnom Mostaru govori zastupljenost u medzmuama koje se sada nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu, Gazi Husrev-begovoj biblioteci i Arhivu Hercegovine u Mostaru. Samo spomenuta zbirka u GHB sadrzi preko trideset pjesama Ubejdije14.

Nekoliko njegovih gazela i nazira se nalazi u medzmui sarajevskog pjesnika i knjizevnika Mehmeda Mejlije Guranije (L 49 a, 89 a, 101 b, 104 b)15.

MISALI
U dosada prikupljenim i sacuvanim natpisima sa kulturno- istorijskih spomenika Mostara iz turskog perioda medju njihovim brojnim autorima spominje se i pjesnik Misali kao autor jednog od tri hronograma o gradnji dzamije Dervis-pase Bajezidagica u mahali Pothumu 1591./92. god.

Dervis-agi, poznatom na polju rjecitosti,
Omoguceno je da podigne jednu bogomolju za vjernike.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Ej Misali, nevidijivi sveti glas izrece hronogram
Ovo mjesto postade kiblom Muhamedovih sljedbenika16

DERVIS-PASA BAJEZIDAGIC
Ovom lirskom pjesniku koji je pisao na turskom i perzijskom jeziku pripada vrlo visoko mjesto medju bosnjackim knjizevnicima koji su zivjeli i stvarali krajem 16. i pocetkom 17. stoljeca. Spominju ga svi savremeni hronicari i pisci tezkira, a najiscrpnije podatke o njemu je donio dr. Safvet-beg Basagic koji je bio u posjedu nekih njegovih rukopisa iz kojih je donio veci broj stihova u originalu i prijevodu.

Vazan izvor za njegovu biografiju predstavljaju njegove pjesme kao i prolog Muradname, te vakufnama pjesnikovih zaduzbina u Mostaru. Nekoliko autenticnih i vaznih svjedocanstava o Dervis-pasi pruzio je i njegov mladji savremenik i poznanik Ibrahim Pecevi u svojoj Povijesti II17.

Bio je miljenik sultana Murata III pa se sve do njegove smrti nalazio u sluzbi na njegovu dvoru. Poznate su mu pjesme posvecene Sarajevu i Mostaru koje su preveli S. Basagic i Omer Music18.

Ljubav prema rodnom gradu ovjekovjecio je brojnim zaduzbinama kao i vrijednim rukopisima sto ih je ostavio svojoj biblioteci19.

Profesor Fehim Nametak pretpostavlja da je Bajezidagic napisao dva divana, jedan na turskom, a drugi na perzijskom jeziku, te da je prepjevao cuvenu "Mesneviju" Dz. Rumija naslanjajuci svoju tezu na podatke koje je o ovom pjesniku ostavio F. Blagajac u svom Bulbulistanu20.

Pjesnistvo su mu proucavali S. Basagic, M. Handzic, H. Sabanovic, O. Music i F. Nametak razlicito tumaceci udio sufizma, odnosno misticizma u njegovim stihovima. Dervis-pasa je pripadao mevlevijskom redu, cvrsto vjerovao u sudbinu i Boga, izvanredno poznavao perzijske klasike i pjesmom govorio o kompleksnosti dozivljaja transcedentalnog i egzistencijalnog. Prije pogibije 1603. god. pod Budimom ispjevao je svoj cuveni Gazel o sudbini.

Pjesama mu ima u Univerzitetskoj knjiznici u Bratislavi, Arhivu Hercegovine u Mostaru, Orijentalnom institutu u Sarajevu i razlicitim zbirkama orijentalnih rukopisa sirom svijeta.

Gazel o sudbini

... Neka tisuc pancijera od celika na se mece,
Smrtnik - nece odbit strijelu s kobnog luka kobne srece!
Ne brini se - sudjeno je dobro i zlo na svijetu,
Gledaj "Ve nahnu kasemna" - sta Bog veli u ajetu...

S turskog: Safvet-beg Basagic

SABUHI, Ahmed-beg Dervispasic
Ovaj Ahmed-beg je sin slavnog knjizevnika Dervis-pase Bajezidagica, i pisao je pod knjizevnim imenom Sabuhi (jutarnja pijanica, bekrija). Pjevao je kao i otac mu na turskom i perzijskom jeziku. Prvi ga je spomenuo Evlija Celebija, a najbolje prikazao u svom "Bulbulistanu" Fevzi Blagajac i ovo su najpouzdaniji izvori do sada o njemu. Basagic kaze da u pjesmi i prozi daleko natkriljuje oca poletom i mislima21.

U Kodeksu br. 29. Nacionalne biblioteke u Berlinu ima Sabuhijevih pjesama22.

Basagic kaze da su njegove pjesme pune refleksija, te da su snazne i lijepe.

Hodi jer se sad harabat ovog svijeta proucava
Zacudo je krasno vrijeme, a bez brige zemlja, trava
Mejhana je zgodan azil, jerbo temelj cvrst imade
Na napustaj vrc iz ruke, oba svijeta s njim se grade23.

KALIMI MOSTARI
U biljeznici pjesnika Senaije Mostarca s kraja 16. i poc. 17. stoljeca (OZJA br. 1463) koja pored hronograma zagonetki, tumacenja rijeci, fragmenata iz razlicitih djela sadrzi i stihove nekoliko poznatih i manje poznatih mostarskih pjesnika nalaze se i pjesme Kalimije Mostarca. Drugih podataka o njemu za sada nema24.

KANDI
U jednoj rukopisnoj zbirci Arhiva grada Mostara (rukopis 74, INV. broj 495) nalaze se dva Kandijeva hronograma u stihovima na turskom jeziku povodom smrti Cejvana, sekretara vilajeta24.

Isti ovaj pjesnik autor je i hronograma uklesanog na kamenoj ploci imad ulaznih vrata u Cejvan-cehajinu dzamiju iz 960.g. po H. ili 1552./53. god.

Cejvan-cehaja sagradi ovu dzamiju
Uz pomoc Gospodara svjetova
Ovoj bogomolji se obradovase oni
Koji se klanjaju i nicice padaju
Kandi joj rece hronogram rijecima
Kuca Bozija, staniste dobrih ljudi26

MEDZAZIJA SANIJA MOSTARAC
Izuzetna i originalna pjesnicka licnost s kraja 16. i poc. 17. stoljeca. Poznata mu je "Pjesma o Sarajevu" koju je spjevao ugledajuci se na Dervisa Zagrica27.

Medjutim, najpoznatija i najljepsa njegova pjesma je "Opis mostarskog mosta od Medzazije" gdje je upotrijebio cudnovata poredjenja i metafore, te je zbog toga sebi uzeo pseudonim Medzazi (metaforicki), a ime mu je bilo Sani28.

Nekoliko njegovih pjesama pronadjeno je u posljednje vrijeme u Arhivu Hercegovine u Mostaru i Orijentalnom institutu u Sarajevu. Stihova mu ima u Univerzitetskoj knjiznici u Bratislavi (kodeks TF 131)29.

O zivotu ovog velikog lirskog pjesnika nema novih podataka ali ima o njegovoj poeziji, koja gotovo 400 godina nakon pisanja plijeni originalnoscu i ljepotom.

Zasto se stas mostarskog mosta pogrbio
Mozda se i on zaljubio u dragu kamenog srca
Sto je most jednook, je li mana?
Sta bi bilo kad bi imao dva oka?
Jer zaljubljeni na svijetu uvijek imaju jedno oko?

(prevod: Omer Music)

MOSTARI CELEBIJA
Handzic za njega kaze da je bio mostarski kadija 1611. god. i da je pjevao na turskom jeziku30.

Dirljive stihove Mostari Celebija je zabiljezio povodom potresnog dvoboja dvojice mladica Hadzidervisevica iz Sarajeva 1611. god. kome je i sam prisustvovao. Ugledajuci se na njega nazire su spjevali Nerkesija, Ahmed-efendija Malkocevic i Tiflija Celebija31.

DERVIS ZAGRIC MOSTARAC
Bio je mladji savremenik Dervis-pase Bajezidagica, cijom se poezijom nadahnjivao i pokusavao pjevati nazire njegovim pjesmama.

Potpisivao se kao Hadzi Dervis i umro je 1640. god. Od svih njegovih pjesama najpoznatiji mu je "Sehrengiz o Mostaru", poema koja sadrzi 297 bejtova i cija je tema opis 37 mladica Mostara cija se ljepota ovjekovjecuje u stihovima ovog rijetkog knjizevnog zanra. Poznat je i po pjesmama o gradovima, Sarajevu i Mostaru, kao i nazirama koje je pisao na stihove drugih mostarskih pjesnika. (33) Pjesme mu se nalaze u Orijentalnom institutu, Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, te Arhivu Hercegovine u Mostaru.

Svaki ugao Mostara pun je krasnih djevojaka
Nije cudo, ako ima mnogo zaljubljenih u Mostaru
---------------------------------------------------
Njemu ravna na svijetu niko nije vidio
Koliko se dogadjaja dozivi u svakom lijepom cosetu Mostara

(prevod: Omer Music)

SULEJMAN MEVLEVIJA
Ovaj efendija, muderis i pjesnik zivio je u Mostaru u prvoj polovini 17. stoljeca gdje je i umro 1064. po H. ili 1653. god. Ovo saznajemo iz hronograma koji je povodom njegove smrti spjevao ucenik mu Salihaga34. Stihovi su mu prozeti misticizmom na tradiciji mevlevija i jedan broj ih se nalazi u Arhivu Hercegovine, rukopis 74., INV. broj 49535 kao i u medzmui broj 4287 i 4288 gdje se na listu 53 a cuva hronogram o gradnji sahat-kule u Mostaru iz 1636. god.36.

HASAN MOSTARAC - HUKMI
Prve podatke o ovom pjesniku donio je Basagic, da bi kasnije o njemu govorili i Handzic i Sabanovic. U raznim medzmuama ima lijepih njegovih gazela i hronograma. U Arhivu Hercegovine u Mostaru, rukopis 74, INV. broj 495, na listu 100a i 101a nalaze se stihovi Hukmije Mostarca37 kao i u cuvenoj medzmui 4287, list 79b i 80a koja se cuva u Orijentalnom institutu u Sarajevu38.

U jednoj povecoj zbirci Lamekanijinih pjesama koju je posjedovao Mehmed Handzic nalaze i stihovi Nisandzije Hukmije - Mostarca39. Umro je poslije 1620. godine. Drugih podataka o njemu nema.

ADLIJA CELEBIJA - MOSTARAC
Pored niza lirskih pjesama na turskom jeziku ostavio je iza sebe i vrlo interesantnu pjesmu o mostarskim uglednicima svoga vremena. Koliko se do sada zna nije ostavio divan, ali s obzirom da ima pjesnika koji su ga oponasali, mozemo pretpostaviti da je bio u svoje vrijeme cijenjen. U vec pomenutoj medzmui 4287. koja se cuva u Orijentalnom institutu u Sarajevu nalazi se nekoliko pjesama koje je napisao Adli-celebi el-Mostari.

Evo nekoliko njegovih stihova:

Odakle si povjetarce zivot darovao tom mrtvom tijelu sto te trazi
Donosis li mozda vijest o Mostaru koja duh snazi?
---------------------------------------------------------
Kako je uvazeni kadija sto gradom sece
U cijoj je prirodi zakon vasione sto se krece40

HUSEIN CATRNJA - Husami ili Hulki
Basagic i Handzic o njemu donose vrlo malo podataka. Rodjen je u Mostaru krajem XVI ili pocetkom XVII stoljeca. Ne zna se ima li kompletan divan, ali se brojne njegove pjesme susrecu u medzmuama nasih pjesnika na turskom jeziku. Pjesme su mu pune simbolike i cesto u njima alegoricno govori o tome kako se covjek citava zivota moze truditi da se ne sunovrati u zivotni ponor41.

U Orijentalnom institutu u Sarajevu (R - 4287, fol. 89 b, 90 a i 90 b) nalaze se tri pjesme o Sahinu pehlivanu i njegovu prelasku sa svojim ucenicima preko uzeta kojeg je prebacio preko Neretve. Pjesma je simbolicki prikaz prelaska covjeka s ovog na onaj svijet, a konop vezan preko kula nije nista drugo nego Sirati-mustekim42.

... Pogledaj jedan cas ovaj konop i istovremeno uzmi pouku,
na Sudnjem danu ce se ovako postaviti Sirati-mustekim.
I sebe smatraj pehlivanom, jer ces preci preko mosta,
drzi se dan-noc konopa (puta) Svemilosnog.
--------------------------------------------------------------
Svacija djela ce onog dana jedna po jedna izaci na vidjelo,
kao sto se na ljestvama pokazuje vjestina, o pametni!

(prevod: Omer Music)

Hulki je i autor hronograma o gradnji hanikaha sejha Ismail efendije kraj Dervis-pasine dzamije u Mostaru iz 1668. god.43.

SENAIJA MOSTARAC
U novootkrivenoj medzmui 4287 pronadjeni su i stihovi Senaije Mostarca na listovima 40 b i 41 a-b, i to uglavnom nazire i gazeli. Na njegov gazel napisao je naziru pjesnik Dervis Zagric iz Mostara44.

Ni kod Basagica a ni kod Handzica nema ovog pjesnika.

JETIMIJA MOSTARAC
I o ovom pjesniku je vrlo malo podataka. Zna se da je zivio u XVII stoljecu i da su od njegovog knjizevnog rada poznate dvije nazire na dvije pjesme mostarskog pjesnika Adli-celebije, te da je stvarao pod utjecajem Nedzatija. Pjesme mu se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu medzmua broj 4827 (45) list 40 a i 80 b. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu u medzmui broj 6825 pronadjeni su u posljednje vrijeme stihovi Jetimije Mostarca46. Ni ovog pjesnika ne spominju ni Basagic ni Handzic.

TIGIJA MOSTARAC
Oskudni su podaci i o ovom pjesniku. Sve do otkrica dvije mostarske medzmue (4287 i 4288) bio je potpuno nepoznat. Jedan hronogram od pet bejtova koji govori o osvojenju Janoka u Madjarskoj 1002. god. po Hidzri ili 1593.-94. god., a nalazi se na listu 92 a, kao i jedan gazel od sedam bejtova na listu 71 a nalaze se u gore navedenim medzmuama47.

MUNIRIJA MOSTARAC, Muniri Ahmed ef. el-Mostari
Nema mnogo podataka ni o ovom pjesniku. U vec pomenutoj medzmui 4287. na listu 76 a i 76 b nalaze se cetiri pojedinacna bejta, kasida od 23 bejta i gazel od 7 bejtova Munirije Mostarca. (48) Njegova dva stiha se nalaze i u Arhivu Hercegovine, rukopis 74, INV broj 495. list 101 b49.

Ne spominju ga ni Handzic ni Basagic.

MUJIJA MOSTARAC
U medzmui broj 4287 koja se cuva u Orijentalnom institutu u Sarajevu navodi se nazira od pet distiha koju je na jednu pjesmu Adli-celebije Mostarca napisao Muji al-Mostari, list 40 a. (50) Pripadao je krugu pjesnika koji su stvarali u 17. stoljecu. Tri njegova gazela su nedavno otkrivena u medzmui sarajevskog pjesnika Mehmeda Mejlije Guranije51.

Mostarski pjesnik iz ovog perioda Adli-celebija u svojoj cuvenoj pjesmi "Dosjetke o mostarskim uglednicima" spominje ga u slijedecim stihovima:

... Da li ce se truditi rjeciti Muji da stice znanja
Taj biser mora nauke, ruzicnjak saznanja
Nasljednik je to svog oca, Ubejdiju sijedi... 52

HAMIJA MOSTARAC
Ne spominju ga u svojim knjigama ni Sabanovic, ni Basagic, ni Handzic. Medjutim, u medzmui broj 4287 pored drugih mostarskih pjesnika spominje se i pjesnik Hamija53.

HUL'I
Sabanovic je o njemu donio samo jednu recenicu: "Pjesnik je rodom iz Mostara", ne navodeci period u kome je zivio i sta je sve napisao!54

MERAMI MOSTARAC
U Arhivu Hercegovine u Mostaru, rukopis 200, INV broj: 369. list 27 b nalazi se pjesma od pet stihova koju je spjevao Merami iz Mostara a izvorni tekst objavio i preveo orijentalista H. Hasandedic u Prilozima55 za orijentalnu filologiju 1970.

BAKI MOSTARAC
O njegovom zivotu i radu nema mnogo podataka. Jedino sto se sa sigurnoscu moze tvrditi jeste da je Hilmi Mostari spjevao naziru na njegove stihove, a isti se cuvaju u Orijentalnom institutu u Sarajevu - medzmua 4287, list 69 b.

ALIJA KOSKIJA
U drugoj polovini XVII stoljeca u Mostaru je zivio i stvarao pjesnik Alija Koskija, poznat po dvije pjesme na turskom jeziku od ukupno 15 stihova spjevanih povodom zauzimanja tvrdjave Kandije na otoku Kreti. On u spomenute dvije pjesme slikovito opisuje zauzimanje Kandije, na temelju cega se moze zakljuciti da je u onim borbama osobno ucestvovao56.

Nastavak teksta

1) Smail Balic, Kultura Bosnjaka, Zagreb, 1994., str. 78.
2) Dr. Esad Durakovic, Mostarska nazira kao svijest o uoblicenoj poetskoj tradiciji, Hercegovina, br. 9, Mostar, 1997.
3) Mr. Alija Piric, Mostarski pjesnik Dervis-Bajezidagic, Hercegovina br. 9, Mostar, 1997.
4) Fehim Nametak - Pregled knjizevnog stvaranja bosanskohercegovackih muslimana na turskom jeziku, Sarajevo 1989.
5) H. Hasandedic - Pisani spomenici na orijentalnim jezicima nastali na podrucju Mostara i blize okoline, Kabes, godina 1, broj 2., Mostar, 1995.
6) S. Basagic, Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, Sarajevo, 1986., str. 41.
7) M. Mujezinovic - Islamska epigrafika BiH, Sarajevo, 1998., knjiga III. (Vidjeti Dz. Celic - M. Mujezinovic, Stari mostovi u BiH, Sarajevo, 1969. str, 187. faksimil, prepis i prijevod.).
8) Dzemal Cehajic, Diya'i Hasan Calabi al-Mostari, POF, XXII-XXIII, Sarajevo, 1976.
9) H. Hasandedic, Kabes, god II, br. 6., Mostar, 1996.
10) F. Nametak, Pregled ... ... str 51-54.
11) F. Nametak, Isto ...
12) F. Nametak, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, svezak IV, London-Sarajevo, 1998. str.346. i 326.
13) F. Nametak, Pregled, ... str. 55.
14) F. Nametak, .... str. 57.
15) Mr Lejla Gazic i Salih Trako, Medzmua sarajevskog pjesnika Mehmeda Mejlije Guranije, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, kniga XV-XVI, Sarajevo, 1990.
16) Mehmed Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, knjiga III, Sarajevo 1998., str. 145. i 210.
17) H. Sabanovic, Knjizevnost muslimana u BiH na orijentalnim jezicima, str. 117., Sarajevo, 1973.
18) Omer Music, Dvije turske pjesme o Sarajevu; GVIS, 11-l2, Sarajevo, 1962.
19) H. Nametak, Vakufnama Dervis-pase Bajezidagica, Kalendar Narodne uzdanice VIII, Sarajevo, 1940., str. 187-192.
20) Prof. dr. Rasid Duric, Ljepota iznad svega, Most, januar 1996. br. 92.
21) Safvet-beg Basagic, Kratka uputa u proslost BiH, Sarajevo, 1900.
22) F. Nametak, Pregled .... str. 127.
23) F. Mostarac, Bulbulistan, Preveo: Dz. Cehajic, Sarajevo, 1973., str. 118.-119.
24) Muhamed Zdralovic, Prepisivac djela u arabickim rukopisima, knjiga I, Sarajevo, 1988.
25) Hivzija Hasandedic, Dva hronograma o smrti mostarskog legatora Cejvana Kethode, POF, VI-VII, Sarajevo, 1958., str. 280 (prepis i prijevod).
26) Vidjeti opsimije H. Hasandedic, Zaduzbine Cejvana Kethode u Hercegovini, POF V, 1955., Sarajevo, str. 278 (prijepis iprijevod) i M Mujezinovic, Turski natpisi XVI vijeka iz nekoliko mjesta BiH, POF III-IV, 1952-53., str. 465-466. (faksimil, prepis i prevod).
27) O. Music, Mostar u turskoj pjesmi iz 17. vijeka, POF, XIV-XV, Sarajevo, 1969., str. 73-100.
28) A. Isakovic, Biserje, Antologija muslimanske knjizevnosti, Opatija, 1990., str. 222-223.
29) Dr. Amir Ljubovic, Bratislavska kolekcija orijentalnih rukopisa i njen znacaj za kulturnu historiju Mostara, Hercegovina, br. 9. Mostar, 1997.
30) Mehmed Handzic, Knjizevni rad bosanskohercegovackih muslimana, Glasnik IVZ, Sarajevo, 1934., broj 6., str. 341.
31) Fehim Nametak, Pregled str 103.
32) Vanco Boskov, Sehr-egniz u turskoj knjizevnosti i sehr-engiz o Mostaru, Filozof. fakultet u Sarajevu, Radovi, knjiga VI, godina 1970.-1971.
33) Omer Music, Mostar u turskoj pjesmi iz XVII vijeka... str. 73-100.
34) Fehim Spaho, Narodni nazivi mjeseci, Kalendar Napredak, 1935., str. 43.
35) H. Hasandedic, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga IV, Sarajevo, 1976.
36) S. Trako i Lejla Gazic, Dvije mostarske medzmue, POF, Sarajevo, 1989., str 117.
37) Hivzija Hasandedic, Djela i kraci literarni sastavi Muslimana BiH koji su napisani na orijentalnim jezicima i koji se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga IV, Sarajevo 1976.
38) Salih Trako i Lejla Gazic, Dvije mostarske medzmue, POF, Sarajevo 1989.
39) Fehim Nametak, Pregled... str. 75.
40) Dr. Lamija Hadziosmanovic, Salih Trako, Tragom poezije bosanskohercegovackih muslimana na turskom jeziku, Sarajevo, 1985., str. 103-106.
41) F. Nametak, Pregled... str. 105. i 106.
42) O. Music, Catrnja Husein efendija vaiz Husami-Hulki, mostarski pjesnik, Glasnik VIS-a, broj 1-2, Sarajevo 1963.
43) M. Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, knjiga III, Sarajevo, 1998.
44) S. Trako i L. Gazic, Dvije mostarske medzmue, Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo, 1989.
45) H. Sabanovic, Knjizevnost... str. 668.
46) Muhamed Hadzijamakovic, Medzmua Saliha Emina, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga XV-XVI, Sarajevo, 1990.
47) S. Trako i L. Gazic, Dvije mostarske medzmue...
48) Isto...
49) H. Hasandedic, Djela i kraci literarni sastavi Muslimana BiH koji su napisani na orijentalnim jezicima i koji se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga IV, Sarajevo, 1976.
50) S. Trako i L. Gazic, Dvije mostarske medzmue...
51) Mr. L. Gazic i S. Trako, Medzmua sarajevskog pjesnika Mehmeda Mejlije Guranije, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga XV-XVI, Sarajevo, 1990.
52) E. Memija i L. Hadiziosmanovic, Antologija bosnjacke poezije na orijentalnim jezicima, Alef, 1997.
53) F. Nametak, Pregled knjiz. stvaranja... str. 134.
54) H. Sabanovic, Knjizevnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973., str. 683.
55) Isto... str. 657 i S. Trako i Lejla Gazic, Dvije mostarske medzmue...
56) H. Hasandedic, Djela i kraci literarni sastavi Muslimana BiH koji su napisani na orijentaInim jezicima i koji se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga IV, Sarajevo 1976.(rukopis 95, INV. broj 260, list 31 a).

Nastavak teksta

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Hamza Cemalovic - Svijetli grad

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 14-05-2004

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo