o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 114 (25 - nova serija)

Godina XXV maj-svibanj 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Sead Jelec
ISKUSENJA
NACIONALNOG NARCIZMA

Slusam sa radio talasa bosnjackom uhu ugodnu pricu o nasim srednjovjekovnim vitezovima koji su sve svoje suparnike na evropskim turnirima nadvisivali kako divovskim stasom tako i snagom i ljepotom, hrabroscu i magnetskom muskoscu.

U tome pseudo- historijskom maco maniru pridaju i pisu fakultetski profesori podastiruci nam historijsku "faktografiju" o superiornoj bosnjackoj fizickoj pojavi na splitskoj rivi koja snagom i visinom, u ono pusto tursko doba, nadilazi krsne Dalmatince. Uplicu oni u te evidentne biolosko- fizicke predispozicije, a da bi slika bila kompletnija, i pricu o izuzetnim ratnickim kvalitetima, bliskosti sa oruzjem i silnoj ljubavi prema njemu. Hrane oni tako bijedni kukavicki ego nasih osvjedocenih podrumasa, dezertera, mladjahnih drzavnih duznosnika koji se prepoznaju po kravatama, diplomata koji u ono ratno doba, "dobrovoljno" i bez straha, odose u ambasadore i konzule... Dčja vu! Sve to korespondira sa starim mitom o, u Evropi cuvenoj, seksualnoj potenciji Bosanaca (u integralnom smislu toga pojma), dodajuci mu egzaktniju naucnu podlogu.

Kreatori narcisticke grupne slike slijede oprobanu folklornu matricu sa balkanskih prostora - izdignuti svoj narod, a time i sebe, iznad susjednih nam fizickih, moralnih i intelektualnih pigmeja i podici ga na Olimp mitoloske izuzetnosti. Da bi ta izuzetnost imala svoje biolosko objasnjenje, potrebno je izmijeniti i bosnjacki pedigre i presijeci onu krvnu zilu koja nas veze sa slavenskim narodima i naci novo rodoslovno stablo sto dublje ukorijenjeno u autohtono balkansko tlo.


Tako se nesvjesno ali sigurno ulazi u mutne biolosko- etnogenetske vode na jedrima razumljive iskonske teznje za transcedencijom kako svoje bioloske veze sa nezajazljivom bracom tako i svoje izolacije i osjecaja kozmicke usamljenosti i napustenosti. Kao oruzje koristi se epsko- romanticarska pseudo- povijesna istrazivacka metoda u kojoj, kao krunski dokaz za nas opcebogumilski orijaski rast moze posluziti i "prsten promjera tri cm" nadjem u kraljevskoj grobnici. Toj metodi ide na ruku i odsustvo naucne, umjetnicke i strucne kritike, a eventualne recenzije "naucnih djela" imaju panegiricki, bratsko- rodjacki i tribalni karakter. Nacionalni mediji i izdavaci stimulisu ovu vrstu publikacija, a potencijalno citateljestvo i slusateljstvo ih guta uzivajuci u svojoj kic slici koju u njima nalazi.

Jasno je da ovako izuzetno biolosko naslijedje nismo mogli naslijediti od Starih Slovena, po kojima su plemenitiji evropski narodi u poznoj antici uveli pojam za slugu ili roba (engleski slave, spanski esclavo itd.). Treba dakle pronaci plemenitiju biolosku zicu u kvalitetnijoj evropskoj, etnickoj supstanci, lociranoj sto dalje od planine Karpata. Prije pedesetak godina neki nasi intelektualci pokusali su nas okaciti na jednu gotsku granu germanskog stabla. Tada je bio popularan germanski ibermens kao direktni izdanak germanske mitske "plave zvijeri", a i Hitler je vladao od Atlantika do Urala. U medjuvremenu su i Hrvati nesto pokusali sa perzijanskim Arijevcima, a Slovenci sa Venetima. Sto dalje od prljavih slugu i robova, toga slavenskog etnickog smeca, kako su Slavene voljeli definisati Hegel i Marks. Ponovo ozivljava "Ilirski pokret", hvata se ilirska veza, a Baton, taj novootkriveni bosnjacki cukundedo, postaje paradigma naseg junastva, otpora i zilavosti, ujedno nam produzujuci i historijsku i drzavnopravnu vertikalu za jos jedan milenij. Sve za bolju proslost, superiorniju i utemeljeniju autohtonost. Uzor nam je bacena komsijska narcisticka rukavica. Hrvatski narcizam je, uostalom, i zvanicno verificiran: imaju vec nekoliko svjetski verificiranih do-misica, a iza njih su bljesci i oluje, te veleuspjesi na sportskom polju. Bojim se da ce im Srbi pomraciti svjetsku sportsku slavu povratkom u svjetsku sportsku arenu iz koje ih je embargo iskljucio. Taj im je embargo, uostalom, i bio nametnut od ljubomornog ostatka svijeta, svjesnog da se moze domoci ponekog sportskog trofeja samo kad nema Srba i njihove nebeske genetske supstance u konkurenciji. (O toj sportskoj ljubomori inferiornog ostatka svijeta, kao uzroku sportskog embarga, pisali su ozbiljni srpski mediji).

Srbi su vec davno otkrili da su bliski krvni rodjaci sa Englezima sa kojima su "nekad davno, u ranoj arijevskoj proslosti, kao jedna familija, zivjeli na indoiranskim visoravnima, govorili istim jezikom, vjerovali u iste bogove..." (N.S. Jovanovic, predavanje u Anglo- jugoslavenskom klubu, 1929). Skromni predavac se nada da ce "nauka, to providjenje covecije, pronaci i otkriti nase pravo poreklo i proglasiti Engleze i Srbe - za krvnu bracu". Aferim!

Kao svijetli primjer ilirsko- bosnjackog junastva i visemilenijske ljubavi prema svijetlom oruzju zadnjih godina se medijski istice i primjer bosnjacke regimente koja, sa autohtonim fesovima na glavi i dugim austrijskim puskama u ruci, casno izginu na Soci i okolnim alpskim vrletima, a za racun austrijskog cesara koji nam, malo prije toga, ukinu ukazom bosanski jezik. Bjese to jos jedan primjer nevine junacke pogibije naseg covjeka bodrenog sa "Haj sokole!" od stranog cimbenika. Paradigma junastva ali i gluposti, na sto na zalost, niko ne ukaza. Kao sto se presucuje i glupost, samozivost i kratkovidnost nesloznih junackih vitezova na celu sa ogranicenim kraljevima, koja doprinese da Bosna saptom padne. Junastvo bez lukavosti je - nevinost bez zastite. Niko ne istice za uzor bana Ninoslava kao primjer koristenja glave i lukavstva u obrambene i drzavotvorne svrhe.

Edo Murtic - Kompozicija, 1993.

Ozbiljnija antropoloska istrazivanja o eventualnim fizickim razlikama triju naroda koji su do juce zivjeli izmijesani na istom prostoru a danas su homogenizirani u etnicka geta, nisu vrsena. Nema provjerenih naucnih podataka ni o eventualnim razlikama mentalnih sposobnosti, kao sto je napr. kvocijent inteligencije. Za ovakva "rasna" istrazivanja u onoj Jugoslaviji nije bilo odgovarajuce klime, jer se tezilo stvoriti opcejugoslovenskog covjeka. Zato je, sa naucnog gledista, izuzetna nadarenost nase djece narcisticki mit. Eventualne razlike u fizickim osobinama i mentalnim sposobnostima indicirala bi na moguce razlicite etnogenetske korijene, jer su pretezno nasljedno uvjetovane. Uticaj okoline mogao bi se zanemariti jer nam je ona zajednicka.

Mnogo je slozenija stvar sa karakterom. Nasljedna osnova za karakter vrlo je tanka i nesigurna, te se on smatra proizvodom socijalizacije individue. U njega spadaju osobine kao sto su hrabrost - kukavicluk, tolerancija - "genocidnost", lazljivost - istinoljubivost, tvrdicluk - nesebicnost, pohlepa, teznja ka zgrtanju, destruktivnost, uzivanje u mucenju drugih ili sebe samog, narcisoidnost itd.

Da li su razni tipovi karaktera ravnomjerno rasporedjeni medju pojedinim narodima (nacijama)? Imajuci u vidu genezu karaktera odnosno socijalnog faktora i njegovu dinamicnost u vremenu i prostoru, odgovor je negativan. Odatle poznati stereotipovi o karakternim crtama pojedinih naroda (napr. skotska skrtost, njemacka radinost, engleska "hladnoca", slavenska dusevna sirina, nasa domaca otvorenost, srdacnost, toplina i gostoljubivost ... ). U novije vrijeme ubacen je u igru i bosnjacki merhamet i tolerancija. Sustinsko pitanje je: da li kod pojedinih naroda dominiraju karakterne osobine koje danas smatramo pozitivnim sa viseg etickog stanovista, ili je njihova distribucija ravnomjerna? Uskogrudni nacionalist (da ne kazem sovinist) i vjerski fanatik odgovorice pozitivno na prvi dio pitanja, kad je rijec o njegovom narodu ili religijskoj skupini. Ozbiljniji intelektualac nastojace da ne padne u gresku primitivnih rasista tipa Jovana Cvijica koji olako uocavaju fizicku, mentalnu i karakternu superiornost svoje "rase" (naroda).

Na zalost, mnogi nas intelektualni poslenik, naucni radnik, dnevni politicar, prigodni skriboman u trendu te ostali notorni kukavice i podrumasi olako plove u vode narcizma pridavajuci svome kolektivitetu atribute koji pocinju sa naj... po cemu se sociolingvisticki i prepoznaje ova kolektivna karakterna crta. Superlativi kao sto su: najjaci, najljepsi, najvisi, najpametniji, najsposobniji, najhrabriji, najtolerantniji, do jucer stidijivom, odavno ostavljenom od svojih "zastitnika", a pogotovo marginaliziranoj individui krzljavog rasta i neugledne vanjstine sa griznjom savjesti sitnog nocnog ratnog pljackasa ducana i magaza po mjesnoj zajednici i obliznjim lokalitetima. Ako takav individuum kaze javno da je najljepsi, najposteniji... bice izvrgnut ruglu svoje okoline, sto ce dozivjeti i ozbiljni postariji domacin sa Mojmila ili iz Buca potoka koji, usred ratne zime, na -10 stepeni prodaje smrznutoj nani vrecu drva za 20 DM, ako kaze da je olicenje merhametluka... Ali, ako to isto kaze za svoj narod, bice proglasen patriotom. Narcisoidni nacionalista vidi samo vrline svoje i poroke one druge nacije. U narcisoidnom karakteru nacionalnih, politickih i vjerskih grupa leze korjeni fanatizma a mobilizacija grupne narcisoidnosti je najvaznija priprema za rat. Sa vrijednosnog stanovista pozeljno je maksimalno suzbijati narcisoidnost, kako osobnu tako i grupnu. Eticko- religiozni cilj pojedinca je redukcija narcisoidnosti sve do nulte tacke. Umjesto gordosti i sujete - skromnost i samozatajnost.

Da li cemo znati odabrati pravu mjeru nasem drogiranju sa nacionalnom velicinom, izasavsi konacno iz perioda stida i samozataje svog bica, ili cemo upasti u zasnosno nacionalno- vjersko samoljublje, "opsesivno se okrecuci pamcenju i pretvarajuci kulturnu tradiciju u kic paradu" (Dzevad Karahasan), zavisi uveliko od profesionalizma nasih novinara i historicara, etike kulturnih radnika, mudrosti politickih vodja, te skromnosti vjerske uleme.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Nesim Tahirovic - Velika bijela slova, 1990.

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo