|
Kraj oktobra u Hadzhic'ima, obiljezhila je prva izlozhba slika mlade slikarice iz Pazaric'a, Alme Rahmanovic'. Tako ljubitelji likovne umjetnosti, a bilo ih je na desetine, bijahu u prilici da po prvi put vide tridesetak platana, istina razlichitih likovnih vrijednosti, te da njih desetak postanu i vlasnicima njenih prvjenaca iste vecheri.
|
Alma Rahmanovic': Katun, ulje
|
|
Kada sam prije par godina, iz likovnog hadzhic'kog kruga, bio obavijeshten o mladoj djevojci zaljubljenici kista i prirode, ni slutio nisam da c'e vrlo brzo doc'i trenutak i prilika da nam pokazhe svoje stvaralashtvo.
Rado sam se odazvao pozivu mlade slikarice da joj pripomognem pri postavci njezine izlozhbe, te da kazhem nekoliko prigodnih rechenica pri otvaranju iste.
Slikarstvo Alme Rahmanovic', u ovoj fazi, moglo bi se svrstati u tri motivacione skupine i to:
- Vjechiti motiv svih slikara je mrtva priroda koju ova mlada slikarica aranzhira sa predmetima iz porodichnog muzeja (zemljani c'upovi neobichnih oblika i toplih tonova, ornamentirani ibrici te vezeni laneni peshkiri vjerovatno iz porodichne sehare kojima se pridodaju jabuke te cvijec'e iz dvorishta njezine majke) a sve je to naslikano po uzoru na vec' vidjene mrtve prirode poznatih majstora iz perioda impresionizma. I zachudo to nimalo ne umanjuje posmatrachev dojam o prepoznatljivosti vidjenog, nego mu prichinjava zadovoljstvo dopadljivoshc'u naslikanog u adaptiranim aranzhmanima. Slikarica uspjeshno vlada estetskim zahtjevima kompozicije kao shto su: perspektiva, balans, dominanta, kao i formom aranzhiranih elemenata te koloritom chesto predstavljenim im pasto namazom.
- Svoju samosvijest o postojanju i genetici te ljubavi prema predmetima, sada vec' suvenirskim (ibrici, vezene mahrame, ornamenti i zvekiri) su samo dio motiva koji chine drugu skupinu ulja koja bi se mogla podvesti pod zajednichki imenitelj iz kulturne bashtine – predstavljene skoro sa fotografskom preciznoshc'u te patiniranim smedjim i zlatno-srebrenim koloritom uz neshto vishe transparentnosti ornamentike na draperijama iz sehara.
- Najvec'i broj izlozhenih slika su pejzazhi a isti bi se mogli svesti u one koji su nastali ”prepisujuc'i” fotografije idila sa kalendara a koji su ipak likovni iskorak u odnosu na gledano shto se ochituje u koloritu, perspektivi, dominanti jer je umjetnicu na takve zahtjeve ”natjerao” neshto uvec'ani format platana.
|
Alma Rahmanovic': Pejsazh, ulje
|
|
Konachno, tu je desetak pejzazha (po postanku najnoviji) nastalih prvenstveno po posmatranju a chiji su motivi uzeti iz neposrednog vidokruga podnozhja Igmana i Bjelashnice. To su najcheshc'e proplanci omedjeni drvenim ogradama, bashtice s plastovima te ljudskim boravishtima – kantunskom arhitekturom. Proplanci, potochic'i sa mini slapovima postaju josh dopadljiviji nego shto su u stvarnosti kada ih naslika ova mlada slikarica utiskujuc'i im kolorit koji je znatno slobodniji, potez koji je opushteniji ali josh uvijek s namjerom predstavljanja fakture shto vjerodostojnije. Ako se zna da je slikarica od svog ranog djetinjstva mashtala i htjela postati ”kvalifikovani” slikar a u chemu ju je agresija onemoguc'ila, onda nam situacija biva mnogo jasnija te sam spreman tvrditi da je Almin likovni izraz u potpunosti prihvatljiv kao i da je rijech o mladoj slikarici koja bez sumnje posjeduje nadarenost za likovnu umjetnost. Njezini pejzazhi su zasada oslobodjeni figura a koje c'e vjerovatno na narednim platnima biti neminovnost na shto nas navodi i njezino najvec'e platno s motivima razigranih konja.
Mladoj slikarici sretno, do neke naredne izlozhbe i ne samo u Hadzhic'ima nego i shire, shto je ona zavrijedila vec' pokazivanjem svojih prvih trideset platana.
Alma Rahmanovic' je rodjena 1979. godine u Pazaric'u gdje je i zavrshila osnovnu shkolu. Posljednji rat je onemoguc'io da se shkoluje za ono shto je oduvijek zheljela te je s toga bila prinudjena da zavrshi srednju Gradjevinsku shkolu u Hadzhic'ima. Zhelja joj je da se okusha i na prijemnom ispitu Akademije likovnih umjetnosti. Ovo je njezina prva samostalna izlozhba.
|
|
Zadnja izmjena: 2007-01-05
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|