|
Sad se postavlja pitanje kompetentnosti, informiranosti i temeljne struchnosti e da bi se obavio ovaj slozheni zadatak!
Tu dolazimo do, po mom sudu, prvih ozbiljnih prepreka.
Bosna i Hercegovina nema, na razini drzhave, ministarstva, koje bi, ovakovu, ozbiljnu, struchnu selekcijsku odbirnost moglo provesti!?!
Jer, ”delegiranje” umjetnina od strane bosanskohercegovachkih entiteta udaljuje nas od objektivnih vrijednosti.
Posebice, kada se radi o ”autorskim” uklonima, koje je, ovdje, praktichno, nemoguc'e izbjec'i?!?
Selekcijski odbir moraju vrshiti najstruchniji ljudi, u konkretnoj oblasti, a ne tek i samo politichki ”balanseri”, koji c'e promishljati i odluchivati vishe o politici (i to onoj najsirovijoj i najsurovijoj ”dnevnoj” politici!!!) nego li o kontekstiranju nashih artistichkih postignuc'a u obitelj vrhunskoga europskoga artizma.
Postoji i opasnost da kriteriologija bude umjetnichki iskljuchiva i da ne sagledava totalitet slozhenog utjecaja blizhe i dalje povjesti na sve ono shto je nasha suvremenost, a shto c'e se, neminovno, odraziti i na nashu buduc'nost…
Krupno pitanje je svakako i nachin financiranja samoga nashega pojedinachnoga i kolektivnoga ”istupa” na planu umjetnosti u svijetu…
I tu ne mozhe biti pravila ponashanja kao u sluchajevima manje slozhenih, nacionalnih, odnosno drzhava sa dominacijom jednog naroda, u svijetu…
Sve to upuc'uje na zakljuchak: da od selekcijskog procesa, do financiranja, mora postojati, a na drzhavnom nivou agencija koja c'e biti prije svega koordinacijski mehanizam izmedju onoga shto se zheli pokazati svijetu i nashih stvarnih moguc'nosti da se to i uchini…
Takva agencija morala bi biti kapacitirana sluzhbama i odjelima, koji c'e osim kriterija kompetentnosti imati dostatnu shirinu u pogledu na totalitet dogadjanja u zemlji i svijetu, na ukupne vrijednosti duhovnog prostora Bosne i Hercegovine, i na sve ono shto danas smatramo bitnim za ”eksport” nashe kulture i umjetnosti u svijetu.
Posebnosti nashe kulturne i umjetnichke ponude
Bosna i Hercegovina kao drzhava ima potrebu, ali siguran sam i moguc'nost da u obitelji svjetskih kultura svoju ponudu ozvanichi i plasira na krajnje originalan nachin, shto nec'e imati samo posljedice po njen ugled u kulturnom i umjetnichkom svijetu, nego i po politichki ugled zemlje kao takve.
Shto su posebnosti kulturne i umjetnichke ponude drzhave Bosne i Hercegovine, u svjetskoj obitelji kultura i umjetnosti??!!
To je, prije svega, u uvodnim napomenama podcrtana kulturna ”sharenica”, dakle obilje razlichitih kulturnih strategija, umjetnichke ponude i prije svega autentichnih suvremenih i klasichnih umjetnichkih ostvarenja, koja, jarko, svjedoche o jednoj civilizacijskoj pretpostavci zhivljenja svih naroda na ovome tlu, koji se u zemljopisnom smislu naziva Bosnom i Hercegovinom.
Shirina i dubina uticaja koji su na nashe kulture i na nashu umjetnost chinili nashi susjedi, blizhi i dalji, golema je, pa je time i atraktivnija ukupna ponuda svega onoga shto bosanskohercegovachka tradicija i suvremenost u stvaralashtvu mogu ponuditi na svjetsku i europsku trpezu kulturne i umjetnichke relevancije.
Posebnost, dakle, prva posebnost ogleda se u ukrshtavanju i amalgamiranju kulturnih sfera Istoka i Zapada u umjetnichkom bic'u Bosne i Hercegovina.
Istrazhivati ovaj prostor od najstarijih vremena do danashnje suvremene umjetnosti, praktichno, znachi reafirmirati neke principe klasichne umjetnosti i dovoditi ih u kontekst suvremenih i ekstremno suvremenih ostvarenja bosanskohercegovachke umjetnosti, danas i ovdje!
Svaki iskorak u nashu proshlost, zasigurno, donosi dobitak u nashoj kulturnoj suvremenosti.
Stoga i pogled bachen u raznovrsnost utjecaja koji su se deshavali od Mediterana, preko istoka i zapada, do sjevera, garantira, pri ozbiljnom selekcijskom odbiru, jednu sigurnu afirmaciju ovoga prostora, u kulturnom i estetskom smislu.
Treba svakako potencirati ”drugost” u odnosu na kulture i istoka i zapada, u svim oblastima stvaralashtva, kako bi bila afirmirana kompletna umjetnichka slika bosanskohercegovachkih dimenzija i ukupne dimenzioniranosti…
Knjizhevnost i teatar kao krupne komparativne prednosti u funkciji promocije Bosne i Hercegovine u svijetu
Svi oblici stvaralashtva, danas, u Bosni i Hercegovini, pokazuju razvojan, a niti jedan od oblika stvaralashtva stagnantan vid razvoja…
Stoga, ne treba posebno obrazlagati komparativnu prednost ostvarenja nashe filmske umjetnosti, ili pak slikarstva ili muzike u svijetu…
Te grane umjetnosti i u tradicionalnom smislu i u svojoj sadashnjoj suvremenosti pokazuju nevjerojatan, za financijsku situaciju u kojoj egzistiraju, uspon i rast…
Ono shto posebno zhelim i insistiram kazati je uspon knjizhevnosti, koja u regionalnim razmjerama, zasigurno, predstavlja najznachajniju knjizhevnost Balkana, odnosno jugoistochne Europe.
Ostvarenja Nedzhada Ibrishimovic'a, Abdulaha Sidrana, Ivana Lovrenovic'a, Gorana Samardzhic'a, Nure Haver i drugih stvaralaca na ovim prostorima, pomichu granice tradicionalnog poimanja knjizhevnosti i taj trend ”nove inventure proshlosti i sadashnjosti” daje moguc'nost chvrstog prikljuchka Bosne i Hercegovine europskim i svjetskim integracijama.
Ostvarenja u teatarskoj umjetnosti, kako ona u institucionalnom teatru kao i u neinstitucionalnim trupama pokazuju, u najmanju ruku, korespondentan odnos sa onim shto je umjetnost regiona, pa i Europe.
Stoga se zalazhem da tragom ovakve konstatacije koju bih mogao dalje elaborirati, ove dvije oblasti umjetnichkog stvaralashtva budu predmetom snazhnije optike moguc'e agencije, koju sam u svom tekstu ranije eksplicirao.
|