|
Dodirujem zid (dugachak 60, a debeo 4 metra) i razmishljam o onima koji su ga zidali i tu slagali. Da li je stvarno chovjek svojim rukama to uradio? Jer, tako ogromno kamenje, duzhine i po tri metra, tezhine i vishe od deset tona, trebalo je isklesati, donijeti i ugraditi u ovu zidinu.
Kada prodjesh kroz kapiju ovog chudesnog grada, sa njegova platoa se shiri pogled daleko preko Dubravske visoravni, sve do mora. Malo lijevo kanjon Bregave i u njemu pec'ina Badanj sa crtezhom praistorijskog chovjeka na stijeni ispred pec'ine. (Gipsani otisak se mozhe vidjeti u Zemaljskom muzeju u Sarajevu – ako je muzej otvoren). A pogled sa same litice, dole u dubinu, pruzha se na vijugavo suho korito rjechice Radimlje, koja se tu blizu uranja u Bregavu, u plodnom Vidovu polju i lichi na ”prashnu cestu” kojom ne ”klizi limuzina plave boje” ali je sigurno da ”na dvoje dijeli svijet”, ovaj gore nestvarni i onaj na drugoj strani koji zhivot daje, a ochituje se u betonskoj bazi uz samu Bregavu podno Sastavaka. A malo nizhe vidi se nekropola stec'aka koja se, gledana odozgo, doima usitnjena i drugachija. Na platou ispred gradskih zidina, u kamenu, naziru se temelji gradjevina koje su chinili gradski trg na kome se odvijao zhivot. Ogromna cisterna za vodu u gradu sluzhila je za prezhivljavanje u sluchaju dugotrajnije opsade grada. Stanovnishtvo bi se u tom sluchaju povlachilo u privremene nastambe na strmim liticama, koje su prirodnim ambijentom litice bile zashtic'ene sa tri strane, dok je chetvrtu stranu trebalo da shtiti izgradjeni kiklopski zid. Da zid nije ispunio predvidjenu svrhu, i pored svoje impozantnosti, vidi se po tome shto je shiroka kamena kapija u obliku luka pregradjivana naknadno manjim kamenim blokovima. Takodje, naziru se ostaci stepenica koje se spushtaju niz litice stijena ostajuc'i da vise nad provalijom. Njihova ma staza je, najvjerovatnije, vodila dole do same rjechice Radimlje. Gomile raskomadane keramike razbacane na sve strane ostale od prethodnih iskopavanja.
Prva iskopavanja ovog nalazishta, vrshena 1963., otkrila su keramiku porijeklom iz juzhne Italije, razne strijele i bronzane novchic'e, nakit. ”Na osnovu neshto keramichkih nalaza mozhe se zakljuchiti da je naselje osnovano negdje u 16. stoljec'u p.n.e. i da je sigurno stojalo od kraja 5. stoljec'a do 1. stoljec'a pr.n.e. Gradsko utvrdjenje sa zidovima gradjenim od ogromnih kamenih blokova nastalo je najvjerovatnije u 4. stoljec'u pr.n.e.”, zapisao je istrazhivach Zdravko Maric'.
Grad Daorson je kovao svoj novac. Arheoloshki nalazi koje je istrazhio Maric' sadrzhe brojne bronzane i srebrne novchic'e koji su kovani u 4., 3. ili 2. stoljec'u p.n.e. na Siciliji, u Rimu, Drachu, Risnu, Hvaru i na samim Oshanic'ima. Novchic' sa natpisom Daorson iz Oshanic'a, najstarije pisano otkric'e Hercegovine, potvrdjuje da su Daorsi zhivjeli oko Neretve i da je grad na Oshanic'ima najvjerovatnije dobio po njima ime.
Prilaz Daorsonu je nepristupachan, i najbolje bi bilo da tako i ostane dok neko ne osmisli i provede arheoloshka iskopavanja do kraja i ostatke zashtiti. Ljeti ga shtite zmije otrovnice i zhega, a zimi niko.
Na unutrashnjoj strani kiklopskih zidina neki novi klinci, plavim i crvenim sprejom ispisali svoja imena: Filip M., Goran T., Marin M., Mario K., Mirjana J., Monika P., Gabrijela P., Ivana B., Maja P, Marko O., Sasha, Ruzhica, Lana, Vinka B., VIII a Crnic'i. Uz imena, slovo i u njemu krst, da se zna. Shta djeca znaju shta je pet stoljec'a prije Krista? Kad mozhe krst staroj stolachkoj tvrdjavi sa ostacima srednjovjekovnog, pa turskog, pa austrougarskog grada i spomenik blajburshkim zhrtvama u istom obliku tik uz srednjovjekovnu nekropolu stec'aka Radimlja, onda malo spreja po kamenju koje je tu ugradjeno prije vishe od dva i po milenijuma se i ne doima tako tragichno. Do danas niko ranije nije na ovim zidinama nishta pisao niti urezivao. Daorson se chuvao kao neshto sveto i drago. Da mozhe svijetu pokazati odakle smo i dokle sezhu korijeni nashih predaka.
Stolac je istorija Bosne i Hercegovine u malom. Njeno dzhepno izdanje. Kad upoznash istoriju i znamenitosti Stoca, sve c'e ti iz istorije ove zemlje biti jasnije.
|