|
 Stolac u periodu do proshlih ratnih zbivanja 1992. godine bio je kultno mjesto. Bogatstvo kulturnih sadrzhaja i bogatstvo kulturno istorijskim spomenicima chinili su ovaj mali gradic' chudesnim i atraktivnim. Rushiteljima (HVO) je bio cilj da unishte urbanu sredinu grada i sve ono shto je podsjec'alo na kulture drugih naroda, kako bi se ostvario san o ”velikoj Tudjmanovoj banovini”.
U tom ratnom periodu divljanja, rushenja i paljenja ”pometeno” je i stolachko kino ”Bregava”. O kinu ”Bregavi” razgovarali smo s njegovim prvim upravnikom i osnivachem gospodinom Ahmetom Chokljatom. Ahmet je rodjeni Stochanin, a pod tim se podrazumijeva chovjek vedra duha i chasnih namijera. Nedavno su u Stocu bili novinari TV Federacije. Novinarka je sluchajno srela Ahmeta i upitala ga ”Je li iz Stoca”, Ahmet je potvrdno odgovorio.
”A koliko imate godina?”
”Dvadeset i jednu, ali do stotinu.”
Novinarka se nasmijala i nastavila razgovor.
Iz ovog dijaloga mozhemo zakljuchiti o kakvom se plemenitom chovjeku radi.
Ahmet je uchesnik NOR-a. U ratu je ranjen i postao je vrlo rano ratni vojni invalid. Radio je na mnogim radnim mjestima, a 1948. godine na prijedlog nachelnika za prosvjetu i kulturu opc'ine Stolac Drage Shparavala upuc'en je u Sarajevo na shkolovanje za rukovodioca kina u organizaciji Komiteta za razvoj kinematografije BiH. Direktor je bio Moni Finci. Ovo preduzec'e za prikazivanje filmova, kasnije je dobilo naziv ”Kinema” Sarajevo. Direktor Kineme bio je Andrijashevic', a komercijalni direktor za distribuciju filmova Drago Mijanovic'. Administrativni rukovodilac za otvaranje kina u Stocu bio je mjesni odbor Stolac. Predsjednik je bio Hasan Kusturica, a sekretar Jan Vitlachil, apotekar. Za kinooperatera postavljen je Eminovic' C'amil. Kino je otvoreno 7. maja 1948. godine. Otvaranju su prisustvovali drushtveno-politichki radnici grada Stoca, a prisutne je pozdravio Drago Mijanovic' iz Sarajeva sa projekcijom Sovjetskog filma: ”Sovjetska Letonija”. Tada je za rukovodioca i upravnika kina postavljen Ahmet Chokljat, za kinooperatera C'amil Eminovic', a za blagajnika Nazika Elezovic'. U pochetku je prikazivan po jedan film u sedmici, a kasnije dva do tri filma. Kino dvorana se nalazila u samom centru grada, u Adi. Prije kina, to je bio privatni hotel ”Central”.
Kina dvorana se koristila za ostale kulturne manifestacije do izgradnje Doma kulture na C'upriji. U tom periodu u Stocu su gostovali mnogi estradni umjetnici i KUD-a. Medju prvima u Stocu su gostovali KUD ”Abrashevic'” iz Mostara, kao i druga drushtva iz cijele Hercegovine. Ljetno kino napravljeno je 1960. godine. Prijedlog za pravljenje ovoga kina dalo je preduzec'e ”Trgocentar” Stolac, na chelu s njegovim direktorom Djurom Vuchinom i komercijalnim direktorom Golosh Halilom. Radove je izvodilo Komunalno preduzec'e ”Rad” na chelu s svojim direktorom Mitrom Iveljom.
Kino je dobro posjec'ivano, jer je u to vrijeme bilo jedini vid zabave. Davale su se posebno shkolske predstave. Djaci su dovozheni na pojedine predstave iz OSh Berkovic'i, Hodovo, Domanovic'i, Stolac. Narodni univerzitet u Stocu na chelu s Lukom Raguzhem pripojilo je gradsko kino i formiralo pokretna kina. Gradsko kino je imalo chetri kino projektora, dva u ljetnoj, a dva u zimskoj prostoriji. Tim projektorima je rukovodio kinooperater Oglic' Ragib, a pokretnim Pajo Ismet i Vlado Brstina. Dolaskom televizije smanjena je posjeta kinu. Ahmet Chokljat radio je u kinu do 31.12.1984. godine, kada odlazi u mirovinu.
Stolac je imao Kino dvoranu u VPD-u Stolac, a povremeno kino projekcije su odrzhavane i u Domu kulture na C'upriji. Dom kulture, u kome su se nekada odrzhavale sve kulturne manifestacije, danas sluzhi samo kao ugostiteljski objekat, a kino dvorana u VPD-u je devastirana i nije za upotrebu. Kino ”Bregava”, koje je bilo stalno u funkciji 45 godina, neko je dobro pomeo (sravnao sa zemljom), u periodu ratnih zbivanja.
Danas, nazhalost grad Stolac nije u moguc'nosti da odrzhi ni jednu kulturnu ili zabavnu manifestaciju u zatvorenom prostoru, ali ”Zhivjet c'e ovaj narod”, kako na kraju reche bivshi upravnik Ahmet Chokljat.
|