|
Kratak osvrt na izlozhbu uchenichkih radova iz likovne kulture, povodom dana IV Osnovne shkole Mostar, 16.05.2005. god. (nastavnica Likovnog: Tajma Guzin)
|
|
Likovna kultura u osnovnim shkolama se zasniva na likovnom jeziku koji uchenici stvaraju u nekoj korelaciji sa postavljenim zadacima. Dakle, govorimo o likovnoj kulturi, likovnom jeziku kojim djeca nastoje da iskazhu svoje ”stanje”, a sve to kroz postavljene zadatke. Zato kazhemo da znati gledati jedno likovno djelo, treba znati chitati i likovni tekst. Znati chitati likovni tekst znachi poznavati likovne probleme i karakteristike koje nose ti problemi. Zatim poznavati karaktere i prepoznavati ih kroz likovne elemente: liniju, boju, valer, proporciju, simetriju, asimetriju, ritam itd. Samo poznavanje karaktera likovnih problema znachi pravilno ishchitavanje likovnog teksta koji je sastavljen od likovnih rijechi, u ”rechenice”, koje nam opet daju pravu sliku o autoru. Zato kazhemo da, gledati u likovnom smislu znachi isto shto i chitati u knjizhevnom. Ponekad to i nije bash najjednostavnije. Prvo likovno opismenjavanje je zahtjevno i u mnogo sluchajeva naporno, jer trazhi kompletno poznavanje likovnih pravaca, tehnika, epoha, materijalnih i psihichkih elemenata, a sa druge strane se susrec'emo sa problemima sasvim druge prirode.
|
Tibor Grbic' (IV Osnovna shkola): Ilustracija, linorez
|
|
Prvo, danas kada je ishchitavanje djechijeg likovnog teksta dobilo svoju nauchnu potvrdu, deshava se da imamo u shkolama vrlo malo chasova likovne kulture, shto je po meni ne samo pogreshno, nego i vrlo zabrinjavajuc'e. S druge strane djeca zhele da se likovno izrazhavaju, ali ponekad svjesno prikrivaju svoje probleme, i u kontaktima sa drugom djecom ih vrlo vjeshto prikrivaju. Chesto se deshava da upravo one stvari koje pokushavaju verbalno izbjec'i, prikriti, likovno kazhu, ne slutec'i da su kroz: hladnu ili toplu boju, kroz asocijativni karakter linije, kroz disproporciju, perspektivu, kroz proderan papir, upravo isprichali ono shto je u njima i ono shto se boje isprichati drugu ili drugarici, plashec'i se valjda preprichavanja ili otkrivanja tajni. Cijeli taj proces je veoma bitan u sazrijevanju, likovnom opismenjavanju, da bi se dobila jedna zdrava, kreativna, kulturno bogata lichnost.
Sve ovo sam zapisao nakon gledanja izlozhbe djechijih radova u Centru za kulturu u Mostaru povodom dana IV osnovne shkole. Zapravo, bio sam odushevljen tim izlivom emocija kroz razne tehnike.
|
Amar Leto (IV Osnovna shkola): Ilustracija, linorez
|
|
Prije samog otvorenja izlozhbe pregledao sam radove i uvjerio se da su godine provedene na Nastavnichkom fakultetu Univerziteta ”Dzhemal Bijedic'” u Mostaru sa nastavnicima likovne kulture dale svoje prve rezultate, i da je jedan dio i nas koji smo uchestvovali u formiranju tog kadra, ugradjen u taj kreativni proces. Zato sam sami chin otvaranja izlozhbe zapocheo na neuobichajen nachin, zapravo sam rekao da c'u svjesno izbjec'i onu poznatu floskulu kojom obichno pochinju neke svechanosti, otvorenja izlozhbi itd., ”pripala mi je izuzetna chast” … nego sam rekao ”s izuzetnim zadovoljstvom vecheras otvaram izlozhbu djechijih radova”.
Mozhda to i ne izgleda bitno, mozhda zbog toga i nema vishe chasova likovne kulture u procesu nastave, mozhda i sam odnos prema djechijem likovnom iskazivanju i nije toliko prisutan kod ljudi koji bi trebali to da znaju, ali meni je to bio praznik, to je bila svechanost, ne samo povodom dana shkole, nego i zbog same spoznaje da je djechiji crtezh zauzeo svoje zasluzheno mjesto u svijesti ljudi, pochev od roditelja, nastavnika, pa do znatizheljne publike. To je tek pochetak jednog procesa u analizi i vrednovanju rada jedne populacije koja ima shta da kazhe, a i nama da ukazhe na neke stvari koje prema njima, ponekad nesvjesno, ponekad zbog ”umora” nec'emo da pogledamo niti da se unesemo u probleme koji ih prate.
|
Armin Pekushic' (IV Osnovna shkola): Ilustracija, linorez
|
|
Kada bih izdvajao neki rad sa izlozhbe, bio bih subjektivan i nepravedan prema mnogim crtezhic'ima koji u sebi nose puno emocija i prikrivenih tajni, zato nijedan ne zhelim izdvojiti, nego c'u ovaj tekst zavrshiti kako sam i pocheo prilikom otvaranja izlozhbe ”Sa izuzetnim zadovoljstvom proglashavam ovu izlozhbu otvorenom”.
Akademski slikar, docent
Pezo M. Salko
|
|
Zadnja izmjena: 2005-11-13
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|