|
Kada je Sulejman odrastao, bio je lijep momak i uzeshe ga u vojsku za vrijeme austrougarske vladavine. Bio je, kazhu, dobar vojnik, zavrshio artiljerijsku shkolu i dobio chin podoficira. Ostao je u austrougarskoj vojsci sve do aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine. Kada je skinuo uniformu, nastavio se druzhiti sa Latif-agom, pjevajuc'i i teferichec'i pored Vrbasa ali i po bashchedzhicima i kahvanicama Male charshije i Kul-mahale... Bilo je to vrijeme prilichno teshko za starosjedioce BiH koje su tada nazivali muhamedancima Benjamina Kalaja i zato mnogi od njih krenushe u Tursku trazhec'i sebi bolju i ljepshu domovinu. U ”Turchiju”, kako su tadashnje vlasti nazivale Tursku, krenushe i dva jarana – trgovchic' Latif-aga Tetaric' iz Donjih Sitara i Sulejman Selman.
Latif-aga se vratio u svoju Bosnu nakon Prvog svjetskog rata, a njegov jaran Sulejman je nastavio sluzhiti tursku vojsku na utvrdama Dardanela (dobio je naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanac, otuda i ime poznatog tjesnaca Dardaneli. Ovo je ime historijski vezano za starogrchki narod zvani Dardanci, podanici kralja Dardana, legendarnog osnivacha Troje iz Homerovog eposa, Ilijade i Odiseje, kome se pripisuje najstariji grchki ep. Dardaneli su bili okruzheni sa dvije kule s obje strane Helesponta – zvano Helenino more – vezano za legendu iz grchke mitologije) kao komandir u artiljeriji. Ozhenio se tamo i stvorio porodicu, a poslije rata se bavio trgovinom, da bi kasnije postao vlasnik tvornice za proizvodnju posudja za domac'instvo. Na svakoj posudi, tavi, sherpi i tepsiji-demirliji bio je utisnut znak firme sa imenom i prezimenom vlasnika, a jednu takvu posudu iz Turske donijela je moja sestra poslije Drugog svjetskog rata.”
Potomci u Chelincu
”Kada se vratio u Bosnu, Latif-aga je u Chelincu, petnaestak kilometara od Banja Luke, otvorio trgovachku radnju, usred Chelinca, izgradio je mlin sa dva zhrvnja i pilanu sa dva gatera i tako postade bogat i josh poznatiji. Chuo sam da u Chelincu i sad zhivi potomak Latif-agin, nastavnik historije i nekadashnji direktor shkole Irfan Tetaric'”, zavrshio je svoju prichu Mehmed Medo Selman, hronichar stare Banja Luke.
|