|
Kako me ljudi ne razumiju? Zbog chega me zaobilaze?
Zbog chega ne objavljuju moju poeziju? To su pitanja na koja trazhi odgovor pjesnik Fadil Krpo-Blagajac. Rodjen je 20. maja 1932. godine u Blagaju kod Mostara. Rodjeni je Blagajac a srcem Mostarac.
Zavrshio je osnovnu shkolu u Blagaju, Srednju tehnichku shkolu (odsjek brodogradnja) u Beogradu, a Vojnu pomorsku akademiju u Divuljama kod Splita, kao i tri vojne jednogodishnje aplikacije u Krushevcu, Puli i Divuljama. Pored navedenih shkola polozhio je kurseve italijanskog, engleskog i shpanskog jezika u Puli, Splitu i Mostaru.
Kao tehnichar brodogradnje je proveo jednu godinu u ex Jugoslaviji u brodogradilishtu Machvanska Mitrovica. U ratnoj mornarici ostao je devet godina. Na lichni zahtjev istu napushta i prelazi u trgovachku mornaricu. U ratnoj mornarici je vrshio duzhnosti navigacionog oficira do komandanta broda. Kao navigacioni oficir u trgovachkoj mornarici obishao je mnoge primorske zemlje svijeta. U godini 1977. oplovio je cijelu zemaljsku kuglu iz pravca zapad-istok. Upoznao je sjaj i bijedu svijeta.
U ranim danima svoje mladosti kao chetrnaestogodishnjak Krpo se posvec'uje pisanju pjesama, pripovjedaka, eseja, aforizama, legendi, zatim putopisa i reportazha. I, vec' tada poruchuje:
- Studirajte ljude
- (strana 13, iz poglavlja ”Kvadratne ruzhe”)
- Studirajte ljude koji se bune
- makar vam na sastanku lichili na sabotere
- uporno ih studirajte, jer kod provjere,
- nekad se dobije, i suprotno uvjerenje.
- Studirajte ljude koji se bune
- pa od poshtenog posla ako ne bjezhe,
- vec' u njemu trazhe – neshto novo i svjezhe;
- pruzhite im ruku, da se lakshe izvuku,
- kad se u grcheviti luk, budu savili,
- da bi ispalili plotun istine
- u zardjalo sunce.
 Fadilu shto je u dushi i njegovim mislima, to izgovara i pretvara u stih i prozu. Spada u plejadu talentovanijih pjesnika Bosne i Hercegovine pa i shire. U svome pjesnichkom opusu ima odradjenih vishe od 20 knjiga poezije, putopisa. U svakoj knjizi je oko 100 pjesama, koje do danas nisu objelodanjene, i doshle do zaljubljenika poezije. To je veliko blago iz bashtine izvrsnog poete. Svoju poeziju je djelimichno plasirao kroz eter na radio stanicama (postajama). Shtampani su mu pojedini radovi u mostarskim listovima ”Sloboda”, ”Mlada Hercegovina”, te u chasopisu ”Most”. To je malo za njegov ogromni opus. On zheli da se iskazhe svojom poezijom, bogatstvom rijechi koje izviru iz njegovog bic'a, jer je akumuliran pjesnichkom rimom. Iz ciklusa Kvadratne ruzhe izdvajam pjesmu iz objavljene knjige ”Bure dolaze sa juga”, izdata 1966. godine u Mostaru):
- Intelektualac
- Mozak sam oprao debelim knjigama
- da bih postao intelektualac.
- Sad vidim da sam magarac,
- Harpagon i hulja, kojoj nema para
- jer od moje dosta zavidne plate
- ja, nekada majko, ne odvojim za te,
- ni hiljadu.
- I da bi josh jasnija bila ta stvar
- ni od ove pjesme, nec'u honorar,
- tebi poslati
- jer mati, shvati, ova pjesma ima bezbroj autora;
- ja sam jedan, ostali se trazhe.
Cijeli zhivot Fadil je posvetio ovim nashim i svojim krajevima, a bio pomorac koji je obishao cijeli svijet na prekookeanskim ratnim i trgovachkim brodovima. Nekada je gledao samo vodu i nebo, azurno plavo, a ponekad namrgodjeno zatalasano olujom more, divio se rumenilu sunca i vode. I kada se vratio u svoju krshnu Hercegovinu u svoj kraj ispod staroga grada hercega Stjepana Kosache, nije prihvac'en iako je chovjek blage naravi koji nema, shto nash narod ima obichaj da kazhe ”dlake na jeziku”. Usavrshavao se po vojnoj disciplini. U ”Velikoj pjesmi” iz ciklusa ”Kvadratne ruzhe”, kazhe:
- U slobodnoj zemlji dragi prijatelju
- nishta lijepo, nishta slavno, i nishta humano
- ne smije biti, tako veliko, vjechno i sveto
- da bi radi toga stavili veto, na ono,
- shto je josh ljepshe, josh slavnije, i josh humanije.
U jednoj od svojih biljeshki Krpo kazhe da je objavio oko 2.000 pjesama, ali da je to malo iz njegovog prebogatog pjesnichkog stvaralashtva i da je to sve objavio o svome troshku. Objavljene zbirke su: ”Pjesme sa mora i Neretve”, ”Svi smo mi mornari”, ”Pregrsht juga i naramak sunca” i ”Bure dolaze sa juga” (izdata u Mostaru, 1966. godine).
Fadil bolno kazhe: ”Niko mi nikada nije pomogao ni u jednome kulturno politichkom sistemu. Na pochetku moje knjizhevne karijere nudjena mi je pomoc' svake vrste uz neke uslove. Ja, kao autor svojih djela takve uslove nisam mogao da prihvatim i odbio sam, i neke, mozhda, dobronamjerne izdavache i urednike”.
– Koja je Vasha najdrazha pjesma?
– Sve su mi drage, a izdvojio bih pjesmu Buridanov magarac1. ”Dva puta sam podnosio molbu za prijem u Drushtvo pisaca BiH, ali oba puta sam odbijen, jer uslov za prijem bio je jedna objavljena knjiga kod zvanichnog izdavacha i blagonaklona recenzija od strane ”odabranih poeta”.
Ime Fadila Krpe-Blagajca uvrshteno je u Leksikon pisaca izdat u Novom Sadu. Nastupao je na mnogim maratonima poezije, poetskim humanitarnim manifestacijama i Knjizhevnim vecherima u Mostaru. Bio je chlan Kluba pisaca RKUD ”Abrashevic'” Mostar sedamdesetih godina u kojem su bile i eminentne poetske lichnosti Mostara pa i BiH i bivshe ex Jugoslavije: Alija Kebo, Mugdim Karabeg, Ishan Mutevelic'-Ico, Stanko Dvorzhak, Refik Hamzic', Safet Burina, Mile Ratkovic', Rade Budalic', Ivan Kordic', Ibrahim Kajan, Milovan Krunic', Damjan Shantic', Misho Maric', Erika Artukovic'-Zlata, Milivoje Mrkic', Vlado Puljic' – slikar, Jusuf Nikshic' – slikar, Tamara Djedovic' – slikarka, Salih Trbonja-Sevdi, Nenad Borozan, Fadil Krpo-Blagajac, Alma Fazil-Obad, Dijana Burazer, Mirsad Champara, Kreshimir Shego, Obrad Savic', Safet Saric' i drugi.
|