U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod”, Gradsko društvo Mostar i Univerziteta ”Džemal Bijedić” iz Mostara, a u povodu stotinu godina postojanja Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod”, 23. i 24. maja 2003. g. u Mostaru je održan naučni skup pod nazivom ”Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba”. Učesnici skupa iz Tuzle, Sarajeva i Mostara okupili su se u Mostaru dan ranije i bili toplo i srdačno prihvaćeni od svojih domaćina.

Tokom 23. maja održan je oficijelni dio skupa. Uvodnim pozdravnim govorima domaćini su otvorili skup koji je održavan u prelijepoj Sali pozorišta lutaka uz prisustvo brojnih gostiju. Skup je praćen i od radijskih i televizijskih ekipa i izvještača.

Radni dio skupa odvijao se u dvije sesije, jutarnjoj, na kojoj je izloženo 7 i poslijepodnevnoj na kojoj je izloženo 8 izlaganja. U prvoj, jutarnjoj sesiji radno predsjedništvo činili su dr. Enver Imamović, dr. Fahrudin Rizvanbegović i dr. Pejo Ćošković, a izlaganja su imali dr. Enver Imamović (”Arheološka slika Blagaja, stolnog grada hercega Stjepana Vukčića Kosače”), Midhat Spahić (”Odnos hercega Stjepana Vukčića Kosače i kralja Stjepana Tomaša”), dr. Salih Jalimam (”Hereza hercega Stjepana Vukčića Kosače”), dr. Pejo Ćošković (”Kosača i katolička crkva”), dr. Enes Pelidija (”O odnosu Osmanlija i Kosača”), dr. Fahrudin Rizvanbegović (”Katarina žena kralja Tomaša, Sigismund bosanski princ i Katarina bosanska princeza”) i mr. Esad Kurtović (”Stjepan Vukčić Kosača u ulaganju novca na dobit”). Drugu, poslijepodnevnu sesiju, u kojoj su radno predsjedništvo činili dr. Enes Pelidija, dr. Behija Zlatar i dr. Aleksandar Ratković, otvorila je dr. Behija Zlatar (”Ahmed-paša Hercegović”), a nastavili su Elma Korić (”Doba hercega Stjepana kroz Dursun-begovu hroniku Tarih-i-Ebu-I-Fath”), mr. Hatidža Čar-Drnda (”Popis Hercegovačkog sandžaka u arhivu Orijentalnog instituta Sarajevo”), Amina Kupusović (”Defteri Hercegovačkog sandžaka u arhivu Orijentalnog instituta Sarajevo”), dr. Aleksandar Ratković (”Vidoštak u Stocu”), dr. Alija Pirić (”Književno-estetske vrijednosti srednjovjekovnih tekstova”), mr. Lidija Fekeža (”Trasa srednjovjekovnog puta od Mostara do Konjica”). Iako je bio najavljen, Đordo Odović (iz Trebinja, izlaganje ”Mičevac, srednjovjekovni grad”) je bio spriječen da prisustvuje, a svoje izlaganje dr. Munib Maglajlić je pridodao na kraju druge sesije sa tematikom o putopisnoj literaturi. Dio izlagača, obzirom na strukturu svoga rada koristio se tehničkim pomagalima koje su slikovitim predstavama osvježavale izlaganja.

Drugi dan skupa bio je izletničkog karaktera. Učesnici su obišli nekropolu stećaka u Radimlji, razrušene Stolac i Počitelj i na kraju Blagaj, prateći na licu mjesta izvore prvog reda, materijalne ostatke i stanje njihove očuvanosti. Uočene su mjere i napori koji se čine na zaštiti spomenika kulture, ali je opća zajednička ocjena učesnika daje stanje po pitanju brige za materijalnu kulturu, kao i za prirodne rijetkosti u našoj zemlji, posmatrajući navedene posjećene prostore i sredine, i dalje vrlo malo i nedostatno, ali i da je svijest o tome još uvijek slabo kritična.

Naučni skup ”Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba” ispunio je svoja očekivanja. Iako uvijek može biti bolje, ne treba ni sve hvaliti niti sve kuditi, jer stanje u razvoju struke nije u dovoljnoj mjeri predmet društvene brige. To se naročito prati kada su u pitanju primarna istraživanja koja zahtijevaju znatna novčana sredstva i dodatna usavršavanja u izdizanju prijeko potrebne mlade kadrovske osnove. Organizatori i učesnici priredili su Mostaru i Mostarcima stručno okupljanje na kojemu su razmatrani različiti segmenti iz historije vremena i lika najznačajnijeg predstavnika kuće Kosača i time značajno obilježili jubilej Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod”. Na skupu se moglo čuti dosta zanimljivih pokazatelja koji predočavaju aktualno stanje u istraženosti i razvoju proučavanja historije srednjega vijeka i početka osmanske vlasti na području Hercegovine. Nizom pratećih međusobnih razgovora, kao i susretom sa materijalnim ostacima na terenu, učesnici su proširili svoja stručna znanja i interesiranja te delegirali nove problemske osnove za budući rad.

Generalnu ocjenu skupa određena kritika, sa uvijek prisutnim hiperkritičnim razmišljanjima i dovijanjima, mogla bi djelimično pomjeriti ali ne i umanjiti. Preskočiti svaku vrstu kritike ne bi valjalo radi budućnosti. Domaćinsko, mostarsko i slavljeničko ”Preporodovo” raspoloženje moglo je proći i bez nekih sitnica koje su bile uočljive. Neke su bile i spontane, pa se nisu, niti podrazumijevaju teškim i problemskim. Tako je predstavnik Glavnog odbora Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod” Sarajevo, skup, učesnike i goste pozdravio tek na kraju prve sesije izlaganja, predstavnik Univerziteta ”Džemal Bijedić” je to učinio na kraju druge sesije, a predviđeno izlaganje dr. Muniba Maglajlića je bilo izostavljeno iz programa skupa. Organizatori su izlagačima unaprijed predvidjeli da pripreme kompletne referate, a kako je vrijeme predviđeno za izlaganja, dobijenom satnicom na samom skupu, bilo ograničeno, dolazilo je do izdvajanja dijelova i skraćivanja izlaganja kod više izlagača. Predviđena satnica se ispoštovala u potpunosti, ali to se dijelom nije dopadalo prisutnoj publici koja je, ipak neopravdano, željela da čuje sve što je bilo pripremljeno od strane svakog izlagača. U strukturi skupa, koji sa te strane nije imao dovoljno profiliranu organizaciju, prijavljeni tematski okviri nisu bili predmetom rasprave, odobravanja, konsultiranja i prihvatanja, vrijeme hercega Stjepana Vukčića se premašivalo u izlaganjima izlagača, a ni raspored prijavljenih izlaganja, što se i vidi iz gore navedenog reda saopćenja, nije bio najbolje iskomponiran što je bilo i otežano pratiti. I broj pozvanih izlagača i njihova predviđena tematska struktura, obzirom da je vrijeme hercega Stjepana Vukčića tematski zaista široko, mogao je da bude veći i raznovrsniji. Mada ni time nikako, ni tada, sav mogući tematski repertoar ne bi mogao biti prikladno popunjen.

Uočene i druge prateće sitnice nisu utjecale niti utječu na opći dojam o jednom od kvalitetnijih okupljanja koje su ”Preporod” i Univerzitet ”Džemal Bijedić” iz Mostara priredili na srednjovjekovnoj tematici u Mostaru u posljednje vrijeme. Za očekivati je da će se predviđenim zbornikom kao dodatnim rezultatom ovog okupljanja u to uvjeriti i šira stručna i čitalačka publika. Pored prateće prilike da se iskaže potrebna zahvalnost organizatorima, još jednom ”Preporodu” čestita jubilej i orijentacija na proučavanju brojnih segmenata bogate historije Bosne i Hercegovine, ne može se a ne istaći i posebna pohvala ”Preporodu” za otvoreno, izraženo i opravdano podržavanje istraživanja i proučavanja historije srednjovjekovne Bosne.