Građani Stoca počeli su 22. augusta 2001. godine čišćenje i zaštitu prostora čaršijske džamije u Stocu, koja je sagrađena 1519. godine, upisana u Registar zaštićenih spomenika 1952., a srušena 1993. godine. Ti radovi su priprema za ponovnu uspostavu tog starog spomenika. Radovi su u potpunosti zasnovani na zakonu, pravu, znanstvenim i stručnim dostignućima, i predstavljaju prvi primjer integriranja obnove graditeljskog naslijeđa u tokove revitaliziranja ratom razorenih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Organiziranost povratničke zajednice i odlučnost da započnu obnovu sustavno razaranog naslijeđa u njihovom gradu ponovnom uspostavom najstarijeg srušenog spomenika izazvala je brojne i različite reakcije - odobravanje, kolebanje i osporavanje. Na taj način aktivnost povratnika u Stolac pomaže jasnom definiranju stajališta svih u taj proces uključenih organizacija i pojedinaca prema uspostavi održivog mira, provedbi zakona, identificiranju zločina i kažnjavanju zločinaca.

U činu Stočana koji simbolizira vraćanje razaranog identiteta Bosne i Hercegovine i dostojanstva njenih građana, prepoznajemo jasnu civilizacijsku poruku najviše moralne vrijednosti. U tom činu prepoznajemo najčitljiviji način uspostave održivog mira - zasnovanog na pravu i pravdi, a ne na sili i ratom postignutom stanju.

Svaki oblik kolebanja, suprotstavljanja ili pasivnosti prema takvom civilizacijskom činu obnavljanja srušenih sadržaja bosanskohercegovačke kulture može biti smatran ohrabrivanjem destruktivnih pojedinaca, elita i ideologija i obeshrabrivanjem graditelja mira i povjerenja.

Uvjereni u značaj ponovne uspostave sustavno razaranih spomenika i cjelina u Bosni i Hercegovini za cjelovitost njene poslijeratne obnove i okvira održivog razvoja pozdravljamo početak obnove Čaršijske džamije u Stocu kao najavu sustavne obnove srušenog graditeljskog blaga u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ponovna uspostava razorenog graditeljskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini treba biti jedan od temeljnih ciljeva poslijeratne obnove Bosne i Hercegovine. Ona predstavlja neodvojivi dio procesa povratka prognanika u njihov zavičaj. Osiguranje uvjeta za rekonstrukciju uništenog graditeljskog naslijeđa, zato je nezaobilazna zadaća svih organa vlasti, svih međunarodnih organizacija uključenih u uspostavu i očuvanje mira u Bosni i Hercegovini i široj regiji.

Iako je za svaki kulturni sadržaj bosanskohercegovačke ukupnosti moguće reći da pripada nekom od parcijalnih identiteta ovog društva i ove države - jevrejskom, katoličkom, pravoslavnom i muslimanskom, ili hrvatskom, srpskom i bošnjačkom - oni su pojedinačno i skupno naslijeđe i blago svih njih zajedno. Zato, mi, potpisnici ove izjave, smatramo pravom i dužnošću svih bosanskohercegovačkih ljudi, njihovih udruženja, organizacija i svih drugih sadržaja državne organiziranosti da u obnovi i štićenju tog naslijeđa sudjeluju i zasebno i zajednički, te da onemogućuju svaki odnos prema tome koji produbljuje podjele i nepovjerenje.

U skladu s tim, mi, potpisnici ove izjave:

Potičemo snaženje svih djelovanja usmjerenih na obnovu graditeljskog naslijeđa,

Osuđujemo sve prepreke koje se postavljaju pred nositelje obnove,

Pružamo snažnu potporu vlasnicima srušenih spomenika i cjelina u njihovom nastojanju da obnove srušeno i

Zahtijevamo od svih razina i svih oblika vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i od Ureda Visokog predstavnika UN u Bosni i Hercegovini, da osiguraju sve pravne, administrativne, sigurnosne i finansijske uvjete za rekonstrukciju razorenog naslijeđa, u skladu sa odredbama Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

• Naim Hamdia Afgan (Lisbon, Portugal)

• Oya Akgonenc (Ankara, Turska)

• Nijaz Alispahić (Tuzla)

• Alex Alvarez (Flagstaff, Arizona, USA)

• Roman Arens (Roma, Italija)

• Mile Babić (Sarajevo)

• Smail Balić (Beč, Austrija)

• Ivo Banac (New Haven, USA)

• Sonja Biserko (Beograd)

• Balša Brković (Podgorica)

• David Campbell (Newcastle, UK)

• Mehmed Dizdar (Stolac)

• Maja Drnda (Barcelona, Spain)

• Neven Duić (Zagreb)

• Ljiljana Dufgran (Stockholm, Sweden)

• Vojka Đikić (Sarajevo)

• Lea Esterhuizen (London, UK)

• Šaćir Filandra (Sarajevo)

• Mirko Filipović (Sarajevo)

• Ivan Glaser (Bielefeid)

• Marko Gregorić (Zagreb)

• Mehmedalija Hadžić (Sarajevo)

• Amra Hadžimuhamedović (Sarajevo)

• Andrew R. A. Haskins (London, UK)

• Quintin Hoare (London, UK)

• Carole Hodge (Glasgow, UK)

• Irfan Horozović (Sarajevo)

• Charles Ingrao (West Lafayette, Indiana, USA)

• Francis R. Jones (Newcastle, UK)

• Branko Kosić (Banja Luka)

• Mirko Kovač (Rovinj)

• Toni Liversage (Copenhagen, Denmark)

• Ivan Lovrenović(Sarajevo)

• Maja Lavrenović (Sarajevo)

• Branka Magaš (London, UK)

• Rusmir Mahmutćehajić (Sarajevo)

• Dunja Malčić (Frankfurt, Germany)

• Noel Malcolm (London, UK)

• Luka Markešić (Sarajevo)

• Christina Marti-Menzel (Barcelona, Španija)

• Patrick Mc Carthy (St. Louis, MO, USA)

• Senad Mehmedbašić (Sarajevo)

• Kim Mehmeti (Skopje)

• Krsto Mijanović (Trebinje)

• Christian A. Nielsen (New York, USA)

• Žarko Papić (Sarajevo)

• Milan Popović (Podgorica)

• Nenad Popović (Zagreb)

• Olga Popović-Obradović (Beograd)

• Andras Riedlmayer (Cambridge, USA)

• Saba Risaluddin (Sarajevo)

• Ranko Risojević (Banja Luka)

• Abdulaziz Sachedina (Charlottesville, Virginia, USA)

• Obrad Savić (Beograd)

• Adam B. Seligman (Boston, USA)

• Meagan Smith Hrle (Sarajevo)

• Thomas Stokholm (Copenhagen, Den­mark)

• Ivan Štraus (Sarajevo)

• Arif Tanović (Sarajevo)

• Nathalie Taudre (London, UK)

• Nick Thorpe (Budapest, Hungary)

• Natalija Tripalo (Zagreb)

• Vojislav Vujanović (Sarajevo)

• Srđan Vukadinović (Podgorica)

• Helena Walasek (London, UK)

• Ivo Žanić (Zagreb)