Sanjin Lugić
FORME OBLIKOVALA PRIRODA
Izložba skulptura Husejina Haljevca
(Likovna kolonija "Avlija") |
Izloženi
eksponati se mogu sagledati u kontekstu likovno estetske analize i valorizacije, i ja ću
to naknadno, u kratkim crtama, i uraditi, ali sada želim da istaknem jednu potpuno
netipičnu dimenziju kojom se našoj pažnji nameće rad gospodina Haljevca. To je snažan
naboj ljudski tople emocije i likovne poetike koja je lepršava, jednostavna i čista u
svojoj snažnoj izražajnosti.
Iskrenost je ono što ovu izložbenu postavku izdvaja od svega što sam po
galerijama vidio.
Ovaj dobri čovjek nas večeras neće naučiti kako se rade skulpture, neće nas
učiti kako se gradi umjetnička karijera ili društveni prestiž oslonjen na
"umjetničke projekte", ili "umjetničke koncepte" ili bilo koji
termin da upotrijebim, iz bogate skale repertoara termina kojim nazovi-savremena i
nazovi-umjetnost pokušava da zakloni sramotu sopstvene impotencije.
Ovaj umjetnik nema tih sposobnosti a vjerujem ni ambicija. Dovoljno je reći da je
ovo njegova prva samostalna izložba.
Ono što Haljevac Husejin ima je upravo neshvatljiva vitalnost ne
samo tijela, nego vitalnost duha i intelekta. Gospodin Husejin je mlad
već preko 80 godina. Ono što on ima i što svako od nas večeras treba makar pokušati
da shvati i za sebe iskoristi jeste njegova sreća kojom zrači i zadovoljstvo čovjeka
koji je život ispunio razmišljanjem, poezijom, umjetnošću. Večeras zbog njega možemo
razmisliti o tome kako ispunjen postaje život čiji je smisao stvaranjem uznesen iznad
tegoba koje nas svakodnevno ponižavaju. Samo takav život je život dostojan čovjeka.
Haljevac Husejin je zaslužio izložbu. Njegovi eksponati su zaslužili
publiku. Ja ću pokušati da iz LK "Avlije" ova
postavka krene na turneju po nekolicini galerijskih prostora u BiH.
Znam da ima ljudi koji će u ovim formatima prepoznati tragiku o kojoj je na svojim
slikama univerzalnim jezikom umjetnosti govorio Edvard Munk. Znam da ima
ljubitelja i znalaca umjetnosti koje će šokirati skulpturom iskazana žestina emocije,
po kojoj su ostale upamćene Ensorove slike. Ako nekad uspijemo ove
skulpture poslati u Evropu, siguran sam da će se naći likovni kritičar
koji će u konceptu i izrazu kojim je obilježeno Husejinovo djelo
prepoznati ono čime je obilježen kompletan opus slikara Frensisa Bekona.
Istina je jedna, iskrenost izraza je jedinstvena, emocija je intimna. Ti elementi
doživljavanja umjetničkog djela ili postoje ili ne postoje, a skulptorska djela Haljevca
ovim kvalitetima naprosto ključaju.
Kako nastaju Husejinova djela? To je tek vrhunac mistike, to je bajka,
bajka o čovjeku i umjetničkom djelu.
Usuđujem se reći da su ove skulpture nastale u koautorskoj saradnji. Husejin
Haljevac je samo nadahnuti ljubitelj prirode i nadareni uživalac u životu. Njegov
partner u stvaranju skulptura je ni manje ni više nego priroda sama. Svaka od
ovih skulptura je živjela u prirodi, proživjela svoj životni vijek preplićući kroz
svoje godove sunoevu svjetlost, vodu i zrak. Živjelo je to drvo i umiralo i ostalo da
svojim izgledom i formom svjedoči o dužini i težini proživljenog života. Na isti
način o čovjeku i životu koga je živio govore bore i izrazi na licu. |
Husejin Haljevac - Skulptura |
Nijedna od ovih skulptura nije klesana klasičnim skulptorskim manirom -
"oduzimanjem forme". Pogotovo nisu rađene od debla koje je odabrano,
kontrolisano rezano, pa po fazama obradivano u ateljeu.
Ove forme je oblikovala priroda. Ove forme ostale su iza drveta koje je svoj vijek
provelo u okršajima sa vrelinom sunca i žestinom vjetra. Husejin Haljevac,
čovjek u punoj životnoj zrelosti, nalazi te komade drveta ili oni nalaze njega sposobnog
i spremnog da ih vidi, shvati, da ih razumije i osmisli. On je čovjek obdaren
smirenošću koja mu omogućava da gleda oko sebe, osjeća, promišlja i doživljava svoje
okruženje i identifikuje se s njim bilo da se radi o prirodi ili o ljudima koji ga
okružuju.
Iz takvih stapanja nastaju ovi oblici koje je Husejin Haljevac,
kako sam preskromno kaže, "samo malo doradio".
Ti oblici sada su pred nama kao skulpture i spremni su da nam pričaju o svemu
onome o čemu želimo da slušamo i razmišljamo.
Razmišljajte o ratu, neka vam se među kosti uvuče ona dobro
poznata zebnja koju strah svakodnevno prehranjuje i pri tom gledajte ove portretne
skulpture. Zaustaviće vas neka forma ili neki izraz lica koji ćete prepoznatiiz
sopstvenog sjećanja. Osjetili ste to i vidjeli ste to u ogledalu. Emociju koja
vrišti, Husejin je zaustavio u komadu drveta. Stvorio je trag, nepromjenjiv dokument,
iskaz o patnji, o strahu, o samoći...
O kojim to ljudima govore Husejinove skulpture? Pogledajte nazive:
"prijatelj", "komšija", "lice s ulice"...
Komšija je čovjek koji sa nama dijeli životni prostor i vrijeme. Život koga
živimo oblikuje nas tako da se izgledom i karakterom, emocijama i talentom, razlikujemo
od, recimo, Šveđana ili Španaca. Svi smo mi
"lica s ulice" i u sebi nosimo emocije i iskustva kojim nas je život oblikovao.
Husejin Haljevac je te emocije prepoznao i pretočio u skulptorski opus
jedinstvene snage i poetičnosti.
Želim da "Avlija" živi te da i ubuduće otkriva
vrijednosti kao što je stvaralaštvo dobrog čovjeka, komšije Husejina Haljevca.
Želim da "Avlija" utiče na ambijent u kojem živimo i
u kojem smo svi jedni drugima "lica s ulica". Za godinu dana postojanja LK
"Avlija" je uticala na Konjic. Jedan mladi Konjičanin
je prošle godine postao student Akademije likovnih umjetnosti, a jedan još mlađi Konjičanin
je prije par dana postao učenik Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.
Želim da vjerujem da je "Avlija" zaslužna za to i da je
vezivanjem njihovih sudbina za likovnu umjetnost baš "Avlija"
učinila onaj mali, prvi korak, u oživljavanju i osmišljavanju onoga što bi se jednog
dana moglo nazvati novom konjičkom likovnom scenom.
Lazar Drljača, Zuko Džumhur i ostali trebaju nasljednike. Nadam se da će
vam "Avlija" zadovoljiti tu plemenitu potrebu.
Podaci o autoru: Husejin Haljevac. Rođen u Mostaru. Od 1939. do 1981.
godine zaposlen na željeznici, tako da živi u Mostaru, Jablanici, Konjicu, Višegradu,
Maglaju, Zenici, Sarajevu. Umirovljen od 1981. godine. |
|
