Mr Ahmed Dzubur
Dipl ing Sadeta Hadziavdic
MEDICINSKO
DJELOVANJE I
UPOTREBA SIPKA - NARA |
Sipak je u proslosti
imao jednu od najvecih vrijednosti od
svih vocaka koje su se mogle naci na
trzistu. Na pocetku nove ere moglo se po
istoj cljeni kupiti: deset oraha, pet
bresaka, dva sipka ili jedan limun. Vec
tada je imao polivalentne mogucnosti
upotrebe.
Sluzio je u proslosti i kao mjera za
odredjvanje dimenzija kucanskih pomagala
(npr. veci ili manji od sipka).
Danasnja namjena sipka je
visestruka. Koristi se kao
stolno voce visoke hranljive vrijednosti.
Plod je blago stezuci i djeluje
rashladjujuce kod nekih groznica,
narocito kod zuci. Domacice uglavnom
koriste zrna kao ukras za deserte i
salate. Zrna se mogu umotati u male
kuglice sira i koristiti kao predjelo za
otvaranje apetita. Zrna sipka se koriste
kao blagotvorna okrepa poslije
intenzivnih fizickih aktivnosti i umora
koji je cesto uzrok depresivnog stanja i
snizene radne sposobnosti.
Relativno malim ulaganjima sipak se moze
gajiti u kontrolisanim uslovima. U
perspektivi se domace i inostrano trziste
moze, nakon sistematski usmjerenih
aktivnosti, snabdjevati ovim cjenjenim,
kasnim desertnim vocem.
Sok sipka (posebno
divljeg) odlikuje se pitkoscu i
blagotvornim dejstvom posebno u
slucajevima blazih stomacnih tegoba i
upala mokracnih kanala. Svojstva soka su
poznata od ranoga Staroga vijeka kada se
koristio za lijecenje dijabetisa, astme,
srcanih oboljenja i arterioskleroze. Sok
se koristi na mnoge nacine u hrani i
napitcima. Grenadin se pravi mijesanjem
jednakih dijelova sipkovog soka i secera.
Smjesa soka sipka i secera se ostavi da
stoji 3 dana nakon cega treba biti
zagrijavana uz lagano vrijenje u trajanju
od 3 minuta. Smjesa se ubaci u
steriliziranu staklenku i zapecati.
Dobiveni sirup se koristi zbog nenadmasne
arome i ukusa u mijesanim napitcima, kao
preljev na sladoledima i desertima ili
kao osladjivac za grejfrut. Moze se piti
"cist", pomijesan sa secerom,
sa sokom od limuna, mineralnom vodom ili
pak sa sampanjcem. Od davnina se
proizvodi u domacinstvima zbog bogatstva
vitaminima (C i B) i limunske kiseline.
Posebno je znacajan vitamin C jer ga
covjek treba unositi u organizam svakim
danom u kolicinama 45-50 mg. Vitamin C
ima nezamjenjivu ulogu u jacanju
odbrambenog mehanizma covjeka. U novije
vrijeme je postao interensantnim
proizvodom sa trzisnog aspekta. |
|
Polivalentne
mogucnosti koristenja posjeduje i kora
sipka. Caj od kore se koristi za
odstranjivanje pantljicare i dizenterije.
U Indiji se kora ploda koristi protiv
dijareje i kronicne dizenterije, cesto u
kombinaciji sa opijumom. Koristi se kao
injekcija kod "Leucorrhoea", za
ispiranje upaljenog grla u svojoj
najranijoj fazi i kao prasak protiv
groznice koja napada na mahove. Ona je
znacajan izvor taninsklh i pektinskih
materija pa se koristi u kozarskoj
industriji (sredstvo za stavljenje) i u
proizvodnji pektina.
Kora stabla se koristi pri stavljenju i
bojenju dajuci zuckastu nijansu
marokanskoj kozi.
Cvijet sipka se koristi za proizvodnju
stabilne jarko crvene boje. Koristen je
zajedno sa liscem i sjemenkama u starim
vremenima kao "gorka medicina"
i za odstranjivanje crva.
Sipak je i lijepa ukrasna biljka, posebno
vrsta Punica nana, ciji su dekorativni
raznobojni cvjetovi ukras mnogih parkova
(narocito u azijskim zemljama). Punica
nana je patuljasti hibrid koji moze u
kontrolisanim uslovima staklenika dostici
visinu do tri metra. Dekorativnost
omogucavaju prelijepi cvjetovi oranz i
crvenkaste boje. Vizuelnu dopadljivost
biljke upotpunjuju cvrsti i sjajni
listovi upadljivo zelene boje.
U Japanu i nekim dalekoistocnim zemljama
sipak se koristi kao bonsai stablo.
Bonsai predstavlja minijaturnu (do 50 cm
visoku) vjernu reprodukciju prirodnog
oblika stabla.
Tehniku formiranja bonsaia usavrsili su
Japanci uzdignuvsi ove aktivnosti na
razinu vjestine. Svojim stablom,
cvjetovima i listovima sipak predstavlja
atraktivan izazov umjetnicima bonsaia.
Na golim, nekvalitetnim zemljistima je
nezamjenjiva njegova funkcija vezivanja
terena. Nije zanemariva ni njegova
vjetrozastitna uloga.
U savremnim uslovima zivljenja koje
karakterise mogucnost brzog transporta
roba, njihovog uskladistenja i
konzervisanja, raste i privredni znacaj
ove kulture.
Siroke upotrebne mogucnosti, spontano
prisustvo u prirodi i relativno
jednostavno razmnozavanje predstavljaju
cinjenice koje bi trebale podstaci
selekcionerske naucne aktivnosti i
plansku proizvodnju ove vocne
mediteranske kulture.
Samo odgovarajuci sortiment,
prilagodjen konkretnim ekoloskim uslovima
hercegovackih lokaliteta moze proizvodnju
uciniti rentablinom i kvalitetnom.
Pojedinacni primjeri uzgojenih plodova
izuzetne arome i izgleda, sa pojedinacnom
tezinom i od jednog kilograma, svjedoce u
prilog tvrdnji kako je podrucje
Hercegovine prirodno predisponirano za
proizvodnju kvalitetnih sorti cipka.
Individualni proizvodjaci, za vlastite
potrebe jos od davnina proizvode vrlo
kvalitetan sok cipka sa okrepljujucim
ukusom. Planski usmjerenim aktivnostima
od divljih formi sipka moze se
proizvoditi sok na industrljski nacin, za
potrebe domaceg i eventualno inostranog
trzista. |
|