Ismet Smajlovic
BOGATA DUHOVNA
BIOGRAFIJA
KONJICA
Konjicko kulturno ljeto |
Nekako s proljeca u
Konjicu se sastao petoclani Odbor za
kulturu, imenovan od kulturi naklonjenih
opcinskih vlasti. Ubrzo potom Odbor je
izidejio "Konjicko kulturno
ljeto" kao "odbranu" od
sporadicnih kulturnih desavanja ne bi li
se i preko tzv. manifestacione kulture
isprofilisao osmisljen, uljudjen,
kultivisan zivot u gradu na Neretvi.
Multimedijalni projekt "Zvuk,
boja, glas", prezentiran na
pocetku ove manifestacije,
najekspresivnije odslikava,
polivalentnost, raznoglasje programa koji
su odgledani i odslusani. I po
realizovanim projektima, koji su
osmisljavani od juna do septembra, "Ljeto"
predstavlja svojevrsnu smotru
stvaralastva kako domacih autora tako i
gostiju cija stvaralacka biografija
nadilazi provincijalnost i
"palanacki duh".
ZVUK, BOJA, GLAS
Raspisivanje konkursa za tekst pjesme o
Konjicu prvi je kulturni cin koji je svoj
epilog imao, u augustu, obznanjivanjem
imena autora triju najpodesnijih pjesama
za uglazbljivanje, Aziz Nuhic
je, po misljenju zirija, nacinio
najkonjickiju pjesmu koju su ozvucili
Moartovci i Hor i Orkestar Muzickog
centra Konjic.
U junu u goste je pristigao i Djulicev
"Mimar",
nekonvencionalno odigran od glumaca Mostarskog
teatra mladih. Izlozba
fotografija, priredjena u Bosanskoj
sobi, svojevrsni je
foto-vremeplov kroz "staze, lica,
predjele" Konjica, zaustavivsi se
krajem drugog svjetskog rata.
Iza foto-hronicara, na konjickoj
kulturnoj sceni boravila su "Dva
nacelnika" Narodnog pozorista iz
Mostara. |
 |
A onda je uslijedio najzahtjevniji,
najkompleksniji projekat
"Ljeta" - "Zvuk,
boja glas", simbolisuci
trolist umjetnosti. Akademik Nedzad
Ibrisimovic, slikajuci, govorio je sebe,
sugestivnoscu i neposrednoscu ozarivci
lica prisutnih koji su prisustvovali
direktnom "prenosu" nastanka
slika ispod kojih su se potpisali i
slikari Ibrahim Novalic, Salko
Pezo, Nusret Mulic. Na aukciji
priredjenoj isto vece sve slike su
otkupljene a novac inkasiran u Muzicki
centar ciji su gitaristi pripomagali
piscima da rijecju sto uspjesnije nacine
artisticki kontrapunkt.
Jedan od amblema kulturne Hercegovine je
casopis "Most".
Na promociji uprilicenoj pocetkom jula, "Slovom
urednikovim" i stihovima Alije
Kebe mostarizirao je Konjicane.
Kada su krajem jula i u augustu
"zavladali" Celzijusi,
Konjicani su se od
"kulturanjaka"
"prekvalifikovali" u vikendase.
Organizatorima "Ljeta" desio se
deficit u posjetiocima. Sa kisama vratili
su se "okorjeli" posmatraci
kulturnih dogadjanja. Finis su najavili
rokeri "Meteora",
"Drugog stanja" i "Krana",
postavsi zvucni preludij tribini o
kulturno - historijskom naslijedju
Konjica i okoline.
Vremeplov kroz historiju Konjica zapoceo
je mr. Tomo Andjelic,
identifikujuci ga "bogatim
spomenickim ansamblom". Iz dubine
historije u osmanski period konjickog
kraja prisutne je uveo univerzitetski
profesor Jusuf Mulic,
svrstavsi Konjic medju tri najdrevnija
bh. grada ciji rodoslov zapocinje prije
seststo godina. Po kazivanju profesora
Novosadskog univerziteta Pere
Muzijevica, Konjic je poodavno
isprofilisao svoj urbanitet i
"gradsku svijest", ciji su
zitelji imali izgradjen "smisao za
drugog i drugacijeg", sto je
potvrdjeno i sadasnjim statusam otvorenog
grada. Na tribini je istaknuto da je "san
svih Konjicana da predju obnovljenom
Starom cuprijom" koja se,
uz grad, ugnijezdila na tzv.
"konjickom koljenu Neretve".
Formirano je i Udruzenje za zastitu
kulturnohistorijske bastine konjickog
kraja ciji je predsjednik mr.
Dzenan Kovacic, a sekretar Mirsad
Cukle. |
 |
DUHOVNE VERTIKALE
"Razgovor ugodni nacelnika
Opcine Konjic i gostiju";
uprilicen potkraj septembra, bio je
"koktel" besjeda, pjesama,
muzike. Petnaestak "bivsih"
Konjicana, koji svoje stvaralacke i radne
biografije s uspjehom ispisuju izvan
grada na Neretvi, drugovali su sa
projektantima zivota ovdasnjih ljudi.
Promovisan je i prospekt o Konjicu, sto
predstavlja izdavacki poduhvat, uzevsi u
obzir i prethodno objavljene tri knjige u
Ediciji "Most"
ciji su autori Kemal
Mahmutefendic, Senadin Begtasevic
i Ismet Smajlovic. Nakon
obznanjenja vizuelno - tekstulanog
vodica, finale ovog kulturnog projekta
pripalo je praizvedbi uglazbljene pjesme
o Konjicu.
Epilog "Kulturnog
ljeta" pripada knjizevniku Seadu
Mahmutefendicu i promociji
stihozbirke "Bezavicajnik"
autora Ismeta Smajlovica.
Nakon kulturnog intermeca, clanovi Odbora
za kulturu ce imati intelektualnu obavezu
spram "Ucitelja energije i gospodina
duha" Kasima Prohica
i mnogoznanca, "meraklije
rijeci" i zivovanja Zuke
Dzumhura koji su iz zivota
presli u sjecanje i historiju. A onda
opet u kulturnu arenu, medju hvalitelje i
osporavatelje, dezurne ogovarace i
prigovarace, koji kad nesto ne mogu i ne
umiju kazu da nece. I sve tako, uz
ogromno uporstvo, pokadkad i ustuknuca,
ka novim duhovnim vertikalama, s mislju
ne bi li kultura postala stil zivljenja. |
|
