Rapko Orman
NEBO KOJE VOLI
DA SE SLIKA
Kontinuitet radjanja
i stvaranja |
Da je veliki Zeus za
mjesto svog boravka i djelanja slucajno
ili svevisnjim samoodredjenjem izabrao
jednu od bosansko- hercegovackih planina
(u uzi izbor bi usle i livanjske) imao bi
sta i vidjeti: izuzetne vrhove, slikolike
proplanke i krajolike, zivopisne
predjele... a jedinstveni vidici otvorili
bi mu oko da zapazi i um proroka da
prokaze i omedji jos jedno polje
umjetnosti - slikarstvo. U tom slucaju
njegova zena Mnemosina rodila bi i desetu
kcer - muzu, zastitnicu (n)ove
umjetnosti. Ali...
Ono sto je propustio da vidi Zeus, nisu
propustili (istina, mnogo stoljeca
kasnije) veliki majstori palete: Gabrijel
Jurkic, Pero Popovic, Petar Tijesic,
Todor Svrakic, Vilko Seferov, Petar Sain,
Branko Radulovic, Roman Petrovic, Karlo
Mijic, Lazar Drljaca, Daniel Kabiljo,
Djoko Mazalic, Ivo i Luka Seremet, Jovan
Bijelic, Vlado Marjanovic, Ismet
Mujezinovic i mnogi drugi slikari Bosne i
bosanskih motiva. Oni su,
slikajuci te motive, polagali temelj
modernog bh. slikarstva na kome ce,
vremenom, rasti zdanje sa brojnim
osobenostima i specificnostima.
Livanjski slikari imali su vrlo zapazenu
ulogu u ovom pionirskom poslu. |
 |
Gabrijel
Jurkic je prvi Hrvat iz Bosne i
Hercegovine koji je zavrsio akademiju
likovnih umjetnosti i prvi bh. umjetnik
koji je istupio samostalno u Sarajevu
(1907). Uz njegovu veliku izlozbu u
Sarajevu (1911), a koja je bila prenesena
i u Zagreb, veze se i svojevrstan rekord
nase likovne kritike - 50 napisa i
kritika objavljenih u sarajevskoj i
zagrebackoj stampi.
Drugi Livnjak Ivo Seremet,
bio je izuzetan slikar, ali i pedagog,
akademik, kulturni radnik, utemeljitelj
Umjetnicke kolonije Pocitelj, Umjetnicke
galerije BiH i njenih ekspozitura u vecim
republickim likovnim centrima. Treci
Livnjak, Vlado Marjanovic,
slikar boem, nije stvorio tako velik opus
kao Jurkic i Seremet, ali i njegovo djelo
predstavlja znacajan segment u bh.
slikarstvu. Istina, djelo ovog slikara
(pejzazi, portreti, mrtve prirode, seko
slikanje) jos nije temeljito istrazeno,
obradjeno, valorizirano (kakva nepravda!)
mada je ono u svakom pogledu vrijedno
truda i napora. Ovdje spada i Luka
Seremet, brat Ivin. Njegova
zivotna i stvaralacka putanja je mnogo
kraca, jer rana smrt (30 godina) nije
dozvolila da se on razvije u pravog i
istinskog umjetnika i stvori vece i
znacajnije djelo. Medjutim, to ne znaci
da nije znacajno i ovo sto je stvorio
(priredio tri samostalne izlozbe). Iza
svih ovih slikara ostala su djela koja i
danas punocom zivota zive, traju, i sto
vrijeme odmice, njihova vrijednost raste,
a s njom i nasa svijest i ponos sto su
ovakvi majstori nikli bas ovdje, pod ovim
nebom.
U drugoj polovini stoljeca relativno
velik broj slikara Livnjaka skoluje se u
raznim sredinama: Veljko
Kravarusic Tale - u Beogradu; Sisko,
Konta, Kulis, Karaula… - u
Zagrebu; Vrdoljak, Stanivuk,
Brdar - u Ljubljani; Ljubuncic,
Karaca, Pivcic, Sonja Jovanovic, Rosic,
Bedro Seremet, Vlasic, Anic - u
Sarajevu; Pervan - u
Pragu, itd. Pored ovih, znatan broj
Livnjaka samouka, vodjen intuicijom i
zovom stvaralackog nerva, uplovio je u
ove vode i sa uspjehom plovi i slovi u
svijetu slika. Ovdje, prije svih, mislim
na Ivicu Propadala,
slikara internacionalca, cije se slike
nalaze u muzejima, galerijama i privatnim
zbirkama Evrope, Amerike, Australije...
Pored njega, aktivni su i Zoroja,
Latific, Djonlagic, Marija Dalic- Mioc...
Svoju osobenost i vrijednost ima i djelo Nenada
Kaica Kaje, a pogotovo djelo
(izuzetni akvareli!) njegovog rodjaka i
prezimenjaka fra Andjela Kaica.
Ne smije se zaboraviti ni Pero
Radulovic, tvorac vrsnih
intarzija. Naravno, svi ovi slikari, iako
nisu zivjeli i stvarali samo u Livnu,
cvrsto su vezani za ovaj grad (brojne
izlozbe), vole ga i nose u sebi i
ugradjuju u svoja djela.
U ovom preletu- presjeku znam da nisam
spomenuo imena svih slikara Livnjaka
(znam da ce mi oni zbog toga oprostiti)
ali zar i ovaj broj dovoljno ne govori o
kontinuitetu radjanja i stvaranja
majstora i svjetova likovne umjetnosti na
ovom tlu. Mozda su to tlo na kojem su
iznikli, siroki i nesvakidasnji vidici i
nebo koje voli da se slika najvise i
utjecali na stvaranje fenomena livanjskih
slikara. U svakom slucaju, pazljivije i
studioznije proucavanje ove teme sigurno
ce otkriti i pronaci i druge relevantne
momente, ali nece moci ni ove zanemariti
i zaobici. |
|
