o
Mostujte sa nama
Arhiva
Paul Gaugin - Ragazza con mango

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 105 (16 - nova serija)

Godina XXIV juli-srpanj/avgust-kolovoz 1998.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Salko Saric
ROBERT MICHEL
"BOSANSKI KNJIZEVNIK"
Sto godina od dolaska austrijskog knjizevnika u Mostar

Njegova proza ujedinjuje lebdecu i sigurnu skicu, raznolikost i zagonetnost, rastrkanost i suzdrzanost Balkana. Ona je snazna i istovremeno lagana, isto kao i most preko Neretve u Mostaru kojeg on opisuje ovako: "Tako lagan a snazno savijen kao luk cija bi strijela mogla pogoditi oblake." Bosansko - muslimanske price i romani Roberta Michela imaju u sebi nesto od sjaja koji i nocu iz golog kamena brdovitog okruzja isijava sarolikost narodne umjetnosti, oporu ljepotu juznoslavenskih narodnih pjesama, sumornost balada, do tajni podzemnih tokova. (Josef Mühlberger)

Znatno interesovanje najistaknutijih ljudi njemackog govornog podrucja za juznoslavensku narodnu knjizevnost i kulturu pocev od Herdera, Müllera, Rankea, Goethea i brace Grimm pa do danas, je dosta rabljena i poznata tema.

Tom notom interesovanja prozet je cak i dobar dio njemackih romana s temama iz bivse Jugoslavije, kao sto su "Boginje" (Die Göttinnen) Heinricha Manna, roman Rudolfa Hansa Bartscha "Dvanaestorica iz Stajerske" (Zwölf aus der Steiermark) do romana "Sarajevo sudbina Evrope" (Sarajevo das Schicksal Europas) Friedricha Oppenheimera.

Bosna kao tema u knjizevnosti na njemackom jeziku je znatno prisutna ali kod nas nije sistematski istrazena i predstavljena citalackoj publici. Broj autora i naslova je znatan, a za ilustraciju evo nekih Heinrich Penn "Hadzi Loja i Crna Sultanija iz Trebinja" (Hadschi Loja und die Schwarzer Sultanin von Trebinje, Brunn 1879), Milena Preindlsberger Mrazovic "Bosanske narodne bajke" (Bosnische Volksmärchen, Innsbruck, 1905) i "Grobni otvor - jedna sarajevska prica" (Das Grabesfenster - Eine sarajevoer geschichte, Innsbruck 1906), Dr. Hans M. von Kadich "Hamzibeg", Wien 1903, Ernst Klein "Na obalama Drine" (An den Ufern der Drina, Berlin, 1915), Otto Ellminger "Fatimin grob" (Fatimas grab, Wien 1930), "Dervis iz Debelog" (Der Einsiedler von Debelo, Wien, 1931), roman Josefa Neumaira "Desanka izmedju dvije vatre" (Desanka zwischen zwei Feuern, Innsbruck - Wien, 1953), Ernst J. Uiberacker "Krvava osveta u Hutovu Blatu" (Blutrache am Utovo Blato, Wien, 1958) i mnogi drugi autori i naslovi.

Ali, Bosnom i Hercegovinom kao temom za svoje knjizevno stvaralastvo niko se, od autora na njemackom jeziku, nije bavio kao austrijski knjizevnik Robert Michel.

Robert Michel, 1936.
 
Ovaj naked izuzetno popularan i citan knjizevnik, rodjen je 24.2.1876. u Chaberitzu (Ceska), a umro u Becu 11.2.1957. godine. Njegov otac Adalbert Michel (1836-1890) bio je k.u.k. (kaiserlich und königlich = carski i kraljevski tj. drzavni) strucnjak za ekonomiju u mjestu Ploschkowitz kod Leitmeritza, a majka Karolina Stasný (1849-1932) uciteljica. Robert Michel je pohadjao njemacku gimnaziju u Pragu i k.u.k. kadetsku skolu.

U 1895. godini dobio je cin porucnika i bio premjesten u Bec. Godine 1896. upoznao je pjesnika i diplomatu Leopolda v. Andriana- Werburga, sa kojim je citav zivot ostao u prijateljstvu. Preko njega dosao je u doticaj sa literarnim "Jung Wiener Kreis" (Mladi becki krug = Becka moderna), koga su sacinjavali Herman Bahr, Hugo v. Hofmannsthal i Arthur Schnitzler. Godine 1898. premjesten je u Mostar i unaprijedjen u cin natporucnika. Iste godine u beckim novinama "Die Zeit" objavljuje pripovijetku "Osmanbegovic".

Od 1900-1907. djelovao je kao nastavnik njemackog i francuskog jezika na Vojnoj pjesadijskoj kadetskoj skoli u Innsbrucku. Od 1906. godine datira njegovo prijateljstvo sa Ludwigom v. Fickerom, izdavacem casopisa za kulturu "Der Brenner" sa kojim je Michel suradjivao do 1914. godine. Robert Michel je 1907. godine dozivio svoj prvi veliki literarni uspjeh zbirkom novela "Die Verhüllte" (Pod zarom), koje su se pojavile u izdanju S. Fischera sa izrazito slikovno i literarno uspjesno opisanim prizorma bosansko- hercegovackog zivota.

Sa romanom (1911) "Geschichten von Insekten" (Price o insektima) istakao se kao knjizevnik sa izuzetnim smislom za impresionisticke skice.

Od godine 1907-1909. bio je opet u Mostaru, a poslije u Gracu do 1912. godine, zatim u Becu do 1914., gdje je bio bibliotekar u Ratnom arhivu. Pocetkom rata (1914) djelovao je kao drzavni sluzbenik k. u. k. u Galiciji. Od 1915. nalazio se u posebnoj misiji kao spoljno ministar u ratnoj oblasti u Poljskoj i Galiciji. Godine 1917. djelovao je kao major na bojistu u Dolomitima, te u istoj godini komandant bataljona u okrugu Lemberg.

Od 1919., Michel zivi u Becu kao slobodni umjetnik. Izmedju 1919. i 1945. godine Michel je prije svega pozorisni kriticar, recenzent i feljtonist za vise casopisa i knjiga, a godine 1944. prevodi na njemacki djela Karela Capeka.

Poslije prikljucenja Austrije njemackom Reichu (1938), prisao je Michel njemackoj knjizevnickoj skupini, bez da se prikljuci nacional- socijalistickoj ideologiji. Za svoje stvaralastvo Michel je dobio slijedece nagrade: Kleistovu nagradu za knjizevnost (1915) za roman "Kuce uz dzamiju" (Die Häuser an der Dzamija), Nagradu za umjetnost grada Beca (1926), nagradu za knjizevnost (1927), "Adalbert- Stifter" za roman "Jesus in Böhmerwald" (Isus u ceskoj sumi), cesku drzavnu nagradu za roman (1937) "Die Burg der Frauen" (Utvrda zena) i Medalju casti grada Beca 1951. godine.

Michel se zenio dva puta. Prva zena mu je bila Eleonora Snizek (1878-1941), a druga Hermine Marek- Kolb (umrla 1965). Imao je dva sina, Leopolda (1905), Adalberta (1909-1925), te kcerku Agathe Michel- Mosettig (1912-1997).

Pisac koji je izmedju dva svjetska rata zamalo bio pisac bestselera, nakon 1945. godine pao je u zaborav.

Michel je za zivota objavio trideset i jedno knjizevno djelo, od toga jedanaest naslova sa temama iz Bosne i Hercegovine. Slobodno se moze reci da je Michel pisac Bosne, a i sam je u intervjuu za becki "Die Stunde" (24. 5. 1930) izjavio "... Bosna i njeni ljudi bili su moj prvi veci umjetnicki dozivljaj. Jos tada (1898) poceo sam ove utiske i literarno obradjivati. Nastale su neke novele koje obradjuju bosanske teme, a moji literarni poceci su me od tada oznacili kao 'bosanskog pisca' ... ".

Sluzbujuci u Mostaru kao oficir u doba austrijske okupacije nasih krajeva, Michel je kao knjizevnik pokazao narocito interesovenje za zivot muslimana iz Mostara i okolice.

Svojim djelima sa motivima iz Bosne i Hercegovina (novelama, romanima, dramama) imao je velikog uspjeha. Nagradjivan je knjizevnim nagradama, imao dobre izdavace, a vecina djela dozivjela je vise izdanja.

U svojoj historiji knjizevnosti naziva ga Paul Wiegler "novelistom karsta, bosanskih pastira, seljaka, vojnika i juznoslavenskog muslimanskog sela", a u poduzem pogovoru Reclamovog izdanja Michelova romana "Mili glas" (Die geliebte Stimme), kaze Wiegler za Michela da je "poznavao kao niko drugi krseviti karst, pastire tamo gore u sivoj usamljenosti, siromasne muzikante, muslimanske seljake, njihova sela nad kojima mujezin uci sa minareta i njihove bijele dzamije".

Michelov opus o Bosni i Hercegovini da se vidjeti iz prilozene biblografije na kraju clanka. Od cijelog njegovog opusa o BiH, skoro kompletno vezanog za Mostar i okolicu, samo neki Mostarci pamte sjajnu monografiju "Mostar" (Prag, 1909). To je jedino Michelovo prevedeno djelo objavljeno u mostarskoj "Slobodi", kao feljton u 28 nastavaka (od 14. februara 1968. do 9. septembra 1968.) u prijavodu dr. Branka Santica.

Napomenuti treba da je Robert Michel za roman sa temom iz Mostara "Kuce uz dzamiju" (Die Häuser an der Dzamija), 1915. godine, iste godine kada je roman objavljen u Berlinu, dobio tada prestiznu Kleistovu nagradu za knjizevnost, zajedno sa Arnoldom Zweigom. Za taj Michelov roman knjizevnik Hugo von Hofmannsthal u pismu upucenom Michelu (1915) kaze: "Roman sam procitao sa uistinu rijetkim zadovoljstvom. Ja mislim da je to tvoje majstorsko djelo ( ... ) Ovdje po prvi put osjecam u tebi (i zauvijek) ne samo pjesnicki obdarenog covjeka, nego pjesnika".

Michel je napisao i cetiri drame sa mostarskom tematikom (vidjeti popis djela). Drama "Mejrima" dozivjela je premijeru u Pragu u "Neues deutsches Theater zu Prag" (24. 1. 1910), a drama "Crni i bijeli beg" (Der weisse und der schwarze Beg) u Becu u "Burgtheater- Akademie theater" (22. 5. 1930).

Michel je autor i nekoliko filmskih scenarija sa temama iz BiH, libreta opera sa temom iz Mostara "Mili glas" (Die geliebte Stimme, operu is komponirao ceski kompozitor Jaromir Weinberger, a premijera opera bila je u Münchner Staatsoper, 28. 2. 1931), a tokom II svjetskog rata (1940. i 1942. godine) dva izdanja dozivjela je knjiga "Polumjesec nad Neretvom" (Halbmond über der Narenta) - koja je izbor Michelovih djela sa temama iz Bosne i Hercegovine.

Danas Robert Michel pripada onim "izgubljenim pjesnicima" (H. H. Hahnl), kako primijeti dr. Jozo Dzambo. Njemacko knjizevno trziste ne nudi nijedno njegovo djelo a i kronicari knjizevnosti posvecuju mu sve manje prostora. Iako ovaj autor moze predstaviti takva djela koja ni u kojem slucaju nisu zasluzila zaborav.

Mostar, grad kome je Michel posvetio najljepse stranice svog knjizevnog stvaralastva, ni na koji nacin nije uzvratio tu silnu ljubav jednog "stranca". Michela bi na dostojan nacin trebalo vratiti Mostaru.

LITERATURA:

- Jozo Dzambo: Ein Dichter in des Kaisers Rock - Robert Michel (1876 - 1957), Adalbert Stifter Verein, München 1993.
- Ferrucio Delle Cave: Robert Michel - Eine monographische Studie, Diss. Innsbruck, 1978.
- Ferrucio Delle Cave: Auf der Südbastion unseres Reiches. Robert Michel: Autorschaft zwischen Böhmen und Bosnien. str. 38-53., Adalbert Stifter Verein, München 1995.
- Paul Wiegler. Geschichte der deutachen Literatur, Berlin 1930.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Ahmet Kurt - Stari most

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo