Ahmet Kurt
INTERNET
Novi informacioni
sistem |
Maj 1998.
Danasnja situacija sa Internetom
neodoljivo me podsjeca na pocetak 60- tih
godina. Tada su se sva carinska raja
ponedjeljkom u sest sati popodne
skupljala u "Fronti" u LIRI da
bi gledala na televiziji Sportski
pregled. Ako je VELEZ igrao u gostima i
pri tome izvukao dobar rezultat guzva je
bila neopisiva. Za pet godina svi su
imali televizore u kuci, a Fronta je
ostala prazna. Za pet do sedam godina
situacija ce biti ista. Sve kuce u
Mostaru bit ce prikljucene na Internet, a
kompjuter ce postati ono sto on u stvari
i jeste, - obicni, ali neophodni kucanski
aparat, kao sporet ili usisivac.
Bill Gates je tvorac imperije Microsoft,
firme koja pravi kompjuterske programe i
bez konkurencije je najveca na svijetu.
Pomenuti Bill je najbolja potvrda
starinske poslovice da "Bog nekom da
pamet, a nekom ne da". On je u
osnovnoj i srednjoj skoli bio jedan
sramezljivi djecak sa plantazom bubuljica
na licu, nosio je naocale debele kao u
rahmetli Lile Kupusije, mog komsije sa
Carine, stalno je smrkao, a kad bi bio u
blizini neke cure usta bi mu se svezala
od straha. Ukratko - bio je momak koji bi
u Mostaru odmah dobio nadimak
"Sline", a svi bi mu u razredu
udarali klempe. Dok su njegovi drugovi
igrali lopte, on je sjedio u kuci i
matematicki dokazivao tvrdnje tipa:
"Kada udjes u neku zgradu zasto lift
nije nikad na prizemlju".
Taj Sline je danas, samo zahvaljujuci
svojoj pameti, u svojim 40-tim godinama
najbogatiji covjek na svijetu a pravi i
prodaje sto bi se reklo havu, zrak to
jest kompjuterske programe koje ne mozes
viditi osim njihove "ambalaze"
- CD-ploce. Proslo je doba Henri Forda.
Pomenuti Bill kaze: "Ako uzmemo da
su automobilska i kompjuterska tehnika
prije 10 godina bili na istom tehnoloskom
nivou, onda je danas, 1998. godine,
kompjuterska tehnika u poredjenju sa
automobilskom toliko odmakla, da bi
autoindustrija da bi drzala korak, morala
imati najluksuzniji Mercedes koji ide
1.000 km/sat, trosi dvije kapi benzina na
100 km i kosta 2 DM".
Sve ovo sam napisao da bi citaoci
shvatili da ce ovaj tekst zastariti u
trenutku kad zavrsim pisanje.
Sta je Internet
Kao sto samo ime govori Internet je mreza
izmedju mreza. Preko Internet mreze moze
se primati i slati tekst, slika, zvuk i
video, sto znaci da je to takav medij
koji ima odlike novina, radija i
televizije, telefona, telefaksa i
telegrama te video-telefona. Informacije
se prenose preko normalnih telefonskih
veza, kablovskih ili bezicnih kao i
posebnim vezama specijalnih korisnika.
Kako je nastao Internet
1961. godine
ministarstvo odbrane SAD dalo je vodecim
americkim univerzitetima tajni zadatak da
smisle i naprave takav kompjuterski
sistem koji ce biti otporan na sovjetske
nuklearne udare. Sistem je trebao
povezivati americke univerzitete, kao
centre znanja, i vladine ustanove, kao
centre odlucivanja. Do tih godina
kompjuterska mreza je imala oblik
zvijezde. Postojao je centralni kompjuter
u sredini od kojeg su se zrakasto sirile
veze do perifernih kompjutera. Razumljivo
je da u slucaju kidanja veze periferni
kompjuter nema mogucnosti uspostavljanja
neke druge veze i postaje sasvim
beskoristan.
1969. godine stvorena je
mreza ARPANET. Sistem je sada napravljen
u obliku paukove mreze. Nije vise bilo
centralnog kompjutera, a slucaju kidanja
i unistenja jednog dijela mreze poslata
informacija sama pronalazi
"prohodan" put do korisnika
kome je poruka namijenjena.
1972. godine Norveska,
kao zemlja koja lezi na putanji
lansiranja ruskih nuklearnih raketa prema
SAD, bila je prva koje se prikljucila na
ARPANET mrezu. Mreza se siri veoma brzo,
prvo izmedju univerziteta a kasnije se
prikljucuju ostali korisnici i pojedinci.
1989. godine mreza se
internacionalizuje i dobija ime INTERNET.
Ko je vlasnik Interneta
Internet nema vlasnika u smislu neke
centralne uprave niti bilo ko moze
kontrolisati i ogranicavati sadrzaj na
mrezi. Internet ima tzv
"anarhisticku arhitekturu" to
jest siri se sam od sebe i niko ga ne
moze kontrolisati. Mnoge zemlje sa
manjkom demokratije kao Kina i Burma
pokusale su, bez uspjeha, cenzurisati
sadrzaj na mrezi. Svaki takav pokusaj
sistem prepoznaje kao kao atak na mrezu i
automatski zaobilazi to
"zarazeno" mjesto. Mnogi
naucnici predvidjaju da ce Internet u 21.
stoljecu biti najvaznije orudje u sirenju
demokratije. Pa ko to sve odrzava i iz
kakvog interesa, logicno se pita citalac.
Prije svega tu su hiljade i hiljade
univerziteta, ustanova raznih profila,
vladinih organizacija, a najvaznija su
komercijalna preduzeca.
Troskove usluga koje svaki pojedinac moze
besplatno dobiti na mrezi prvenstveno se
finansiraju iz reklamnih poruka koje
prate pojedine usluge na ekranu.
Telefonske kompanije i ostali vlasnici
sistema veza imaju veliki interes za
sirenje Interneta. Internet veza je
obicna telefonska mreza, s tom razlikom
sto placas cijenu za lokalni razgovor bez
obzira s kime si trenutno u kontaktu.
Samo jedna organizacija pomaze da
Internet mreza funkcionise. To je ISOC
(Internet Society).
Upotreba Interneta dozivljava veliki
procvat od kada su se pojednostavile
komande i smanjili zahtjevi za nivoom
potrebnog znanja koje je morao imati
korisnik Interneta. Prije je onaj koji
sjedi za kompjuterom i zeli doci do neke
informacije morao imati veliko znanje i
poznavati komplikovane UNIX komande.
Uvodjenjem grafickog prikazivanja (Gopher
sistem 1991. godine) komande su se
drasticno pojednostavile i omogucile
kucnu upotrebu Interneta. Prakticno nije
potrebno bilo kakvo znanje, komande se
izvrsavaju pritiskom na pojedinu rijec
ili sliku na ekranu.
Podrucja upotrebe Interneta |
 |
|
Internet je nezamjenjiv u obrazovanju.
Vec danas djaci i studenti tesko da mogu
savladati potreban nivo znanja bez
upotrebe podataka koji su dostupni na
mrezi. Istrazivanje, igre, zabava,
reklama, kontakti, diskusije, kupnje i
prodaje su samo neka od podrucja u kojima
se koristi Internet mreza.
|
Kako funkcionise Internet
Do danas u Internet mrezu je ukljuceno
oko 60.000 raznih kompjuterskih mreza iz
cijelog svijeta. Na primjer jedna od tih
mreza pripada americkim fakultetima,
druga je mreza japanskih muzeja, treca
mreza kompanije Ford, cetvrta mreza grada
Parisa, peta mreza vlade Australije i
tako dalje do 60- hiljadite mreze. Sve te
mreze imaju svoje posebne protokole i
sisteme- jezike na kojem medjusobno
saobracaju i drasticno se mogu
razlikovati jedna od druge. Da bi
dijelovi razlicitih mreza mogli
medjusobno komunicirati stvoren je
jedinstveni protokol- jezik na kojem se
odvija sobracaj unutar Interneta. To
jeTCP/IP protokol (Transmission Control
Protocol i Internet Protocol). Ovo je
glavna saobracajna regulativa, a postoji
i masa drugih.
Da bi mogao naci trazenu informaciju,
adresu, svaki prikljuceni kompjuter na
mrezi ima svoju jedinstvenu adresu. Ne
postoje dvije iste adrese na svijetu. To
je regulisano pomocu DNS sistema (Domain
Name System) koji omogucuje da se
kompjuteri mogu medjusobno pronaci pomocu
IP-adrese koja se sastoji od cetiri
skupine brojeva odjeljenih sa tackom.
Domain (ili DNS-server) ili domena, kako
nas svijet kaze, je kompjuter u cvoristu
Internet mreze. Oni su svrstati u
razlicite nivoe, to jest jedan domain ima
mozda ma hiljade domain ispod sebe i tako
dalje prema nizem i visem nivou. Najveci
nivo je Topdomain koji se nalazi na nivou
jedne drzave. Svaka drzava ima svoju
jedinstvenu oznaku od koje poslana
informacija pocinje traziti zadanu
adresu.
Naprimjer adresa BiH je ba, Hrvatske hr,
Svedske se, Velike Britanije uk i tako
dalje. Jedino SAD imaju sest raznih
registracija svrstanih prema posebnim
korisnicima i to:
com - komercijalna preduzeca
net - prikljucene mreze
edu - fakulteti
gov - vladine ustanove
mil - vojne ustanove
org - ostale organizacije
Kada vidis neku od ovih oznaka na adresi
znas u kojoj se zemlji nalazi ta
informacija, to jest server na kojem je
pohranjena.
Drugi vazan uredjaj u Internet mrezi je
Router. To je sistem koji ima ulogu
telefonske centrale. Informacija putuje
od routera do routera, a taj joj uredjaj
pronalazi najbrzi put do trazenog mjesta
(servera ili domene). Router je
saobracajac koji stoji na raskrsnici
puteva. Informacija kada dodje do njega
pita ga za daljnji najbrzi put, on se
"raspita" pa je upucuje do
slijedeceg "saobracajca" i tako
dalje do krajnjeg odredista.
Ako si uputio elektronsko pismo tetki u
Kanadu, pismo je doslo do obale
Atlantika, ali je podmorski PTT- kabel
prekinut (zakacila ga podmornica), Router
vraca pismo preko Evrope na jug Afrike,
odatle ga slijedeci saobracajac upucuje u
Australiju pa preko Tihog okeana i SAD
pismo ipak stize tetki, i to sve za
nekoliko sekundi. Ako Router ne moze
pronaci trazenu adresu (u 99 % slucajeva
adresu si krivo napisao) pismo ti se za
nekoliko minuta vraca sa porukom da ta
adresa ne postoji.
Mada to niko pouzdano ne zna racuna se da
danas svakodnevno Internet mrezu koristi
150 miliona ljudi, a taj se broj svake
godine uveca za 256 %. Registrovano je
1,3 miliona domena, servera u 214 zemalja
svijeta. Racuna se da ce u SAD 1999.
godine svako drugo domacinstvo biti
prikljuceno na Internet mrezu.
Sta moram imati da bih koristio
Internet
Da bi mogao koristiti usluge koje pruza
Internet moraju se ispuniti slijedeci
uslovi:
1. Moram biti telefonski
pretplatnik
2. Moram imati kompjuter, PC ili
Macintosh
Kompjuter mora zadovoljavati minimalne
tehnicke uslove da bi se mogao sluziti
Internetom. Moras imati najmanje
386-procesor i program Windows 3.1 za PC
ili Performa 450 i sistem 7.0 za
Macintosh.
Minimalna radna memorija (RAM) kompjutera
mora biti 8 MB, a jako je pozeljna veca.
Sa MB se oznacava kapacitet memorije to
jest koja kolicina informacija moze stati
na to mjesto. 1 MB se sastoji od 1.000
kB. 1 kB se sastoji od otprilike 1.000
slova (bajtova). Jedna gusto kucana
stranica teksta sadrzi oko 2.000 slova,
sto znaci da na nju moze stati 2 kB
informacija. Prema tome izlazi da 1 MB
odgovara kolicini informacija koju sadrzi
knjiga od 500 stranica.
3. Moram imati modem. Sta je
modem?
Da bi objasnili sta je modem moramo reci
nekoliko rijeci kao funkcionise
kompjuter. Sve sto vidite na ekranu;
tekst, slike, crteze i drugo stvoreno je
pomocu nula i jedinica. Kompjuter je u
stvari vrlo glup, on razumije samo sta je
0 i 1. 1 znaci upaljeno, 0 znaci ugaseno.
Svi moguci znakovi stvoreni su na taj
nacin. Na primjer slovo "A" u
tom tzv binarnom sistemu da bi ga
kompjuter mogao razumjeti pise se
01000001. Taj jedan znak koji se sastoji
od osam nula ili jedinica zove se bajt.
Modem je vrlo vazan i sluzi da te
digitalne signale (upaljeno-ugaseno)
pretvara u zvucne telefonske impulse i
obratno. Kada saljes neku informaciju sa
svog kompjutera u mrezu modem pretvara
digitalne signale u zvucne, a kada primas
neku informaciju postupak je obratan.
Modemi su jos uvijek usko grlo u Internet
sistemu, to jest ne pretvaraju dovoljno
brzo signale iz jednog u drugi sistem.
Taj problem mozemo lako predstaviti sa
jednom cijevi kroz koju protice voda
precnika 1 metar koja se odjednom (modem
!) suzava na precnik od 1 centimetar.
Kapacitet modema trebao bi biti najmanje
28,8 Kbps, a pozeljan je od 56 Kbps.
Modem se moze posebno kupiti (eksterni),
a u novijih kompjutera on je vec ugradjen
unutar sasije kompjutera. Prilikom
kupovine kompjutera to je vazno pitanje.
4. Moram biti Internet
pretplatnik
Da bih mogao pristupiti Internet mrezi
neophodno je da budem pretplatnik. To
znaci da moram placati mjesecnu pretplatu
da bih preko servera firme ciji sam
pretplatnik mogao uci u mrezu te imati
svoju posebnu adresu. Kad startujes
Internet program ti ustvari zoves
telefonski broj firme ciji si
pretplatnik. Koliko dugo ces biti
ukljucen u mrezi zavisi od toga koliko
imas para. Naime za vrijeme dok si
ukljucen u Internet vrti se tvoj
brojcanik kod PTT-a i otkucava minutazu i
pare po cijeni za lokalne razgovore.
Vrijeme koje si proveo na Internetu
placas skupa sa telefonskim racunom i to
nema veze sa tvojom Internet pretplatom.
Kao Internet pretplatnik obicno imas
pravo na E-mail i Homepage, licnu
stranicu, na serveru te firme velicine od
2 do 10 MB.
5. Moram imati Internet program
Dva najpoznatija programa su Netscape
Navigator i Microsoft Internet Explorer.
Jedan od tih programa dobijes skupa sa
Internet pretplatom. Kako na ekranu
izgledaju oba programa mozes vidjeti na
slikama dalje u tekstu.
Koliko to sve kosta
U zapadnim zemljama mjesecna pretplata
iznosi izmedju 30 i 60 DM. Vrijeme
utroseno na Internetu racuna se po cijeni
za lokalne telefonske razgovore. U
prosjeku jedan sat dnevno na Internet
mrezi mjesecno kosta oko 60 DM sto skupa
sa pretplatom iznosi od 90 do 120 DM za
jedan mjesec.
Koje usluge pruza Internet
Internet mreza ima osam raznih kanala
(usluga) kojim se mozemo koristiti. Svi
nemaju istu vaznost i tezinu, a koriste
se za:
E - mail
Elektronska posta je usluga na Internetu
koja se najvise koristi. Umjesto da
nekome pisemo pismo, mi poruku otkucamo
na kompjuteru i posaljemo preko mreze.
Kako to funkcionise.
Ovako: Posiljalac ukljuci kompjuter,
prikljuci se na Internet, upise adresu
primaoca, napise pismo, ili kopira pismo
koje je ranije napisao, te pritisne
odredjeno dugme i posalje pismo. Pismo
preko servera firme ciji si pretplatnik
dalje preko Routera putuje do servera
firme ciji je pretplatnik primalac i
pohranjuje se u njegovo "postansko
sanduce".
Kada primalac upali kompjuter i prikljuci
se na Internet na ekranu dobija
indikaciju da je dobio pismo. On uzima
pismo koje ga ceka na serveru firme ciji
je pretplatnik, cita ga, ili ga kopira na
disketu ili disk svoga kompjutera.
Danas, vlasnik najmanje piljare vise ne
moze sebi dozvoliti da na njegovoj
vizit-karti nema E-mail adrese. Da bi
imao svoj E-mail ne moras imati kompjuter
niti biti Internet pretplatnik.
Kako? Fino. Jedno od najvecih trzista na
svijetu je trziste informacija. Stotine
hiljada firmi se bori da sazna kakve
proizvode potrosaci zele, kakve su im
navike, sta misle, vole li bijeli
toaletni papir ili onaj sa cvjeticima,
koliko puta sedmicno mijenjaju carape
itd. Kod mnogih Internet firmi mozes
imati besplatno svoje postansko sanduce
kada ispunis formular (na ekranu) u kojem
ispunis trazene podatke; cime se bavis,
sta volis, hobi, te kolika su ti godisnja
primanja. Ovo iz razloga da ti ne salju
reklame za jahte ako ti je plata 400 DM.
Na kraju formulara ti odlucis da li tvoje
podatke oni mogu koristiti na trzistu
informacija i da li zelis primati
reklamne poruke. Ovako skupljene podatke
Internet firme dalje prodaju na trzistu
informacija.
Ima veoma mnogo firmi kod kojih mozes
imati besplatno E-mail, a
najpoznatije su:
http://www.hotmail.com
http://www.yahoo.com
http://www.geocities.com
http://www.bigfoot.com
http://www.juno.com
http://www.poboxes.com
http://www.starmail.com
http://www.usa.net
http://www.mailcity.com
Veoma je dobro imati E-mail na nekoj od
ovih adresa jer onda mozes slati i
primati poruke bez obzira na kojem se
mjestu u svijetu nalazis. Kao prilog
pismu mozes slati slike ili zvucne
poruke, nesto otpjevati li ispricati.
Svaki seoski politicar koji drzi do sebe
ima E-mail. Ovaj nacin komuniciranja sa
glasacima uzima sve vise maha. Naprimjer
mozes nesto pitati predsjednika SAD, a
nezamislivo je da ti za nekoliko dana ne
dobijes odgovor.
U svakoj E-adresi ima jedno cudno slovo
kao perec, @ koje na
engleskom znaci at-prema. Prije @ pise se
kome se pismo salje, a poslije @ gdje se
pismo salje. |
 |
|
Evo primjera sa mojom adresom ahmet_kurt@hotmail.com
Primalac je Ahmet Kurt, a postansko
sanduce se nalazi u firmi Hotmail koja je
komercijalno preduzece iz SAD (oznaka
com). zmedju slova ne smije biti razmaka,
a kod nekih firmi veoma je vazno
razlikovati mala i velika slova. Ja
preporucujem da adresa uvijek bude sa
malim slovima, manja je mogucnost greske. |
Tvoja pisma niko ne moze citati, posto
samo ti znas sifru kojom se otvara tvoj
"postanski pretinac".
World Wide Web
World Wide Web, WWW, 3W, ili Web je
najpoznatija usluga koju Internet pruza i
sve vise postaje sinonim za cijelu mrezu.
To je sistem trazenja informacija pomocu
hipertexta, ili linkova. Na nekoj
stranici, pretpostavimo, o aligatorima sa
Floride vidite tekst pruza "Vrijeme
u svijetu" koji je podvucen i
drugacije je boje nego ostali tekst.
Kliknuvsi misem na taj tekst zovemo i
dobijamo na ekranu stranicu koja se
nalazi, recimo u Parizu. Na toj stranici
vidimo Podvucenu rijec "NATO".
Kliknuvsi na nju dobijamo iz Brisela
stranicu IFORA u BiH. Tu opet vidimo
rijec "Mostar". Pritiskom na
rijec dobijamo vremensku prognozu za
Mostar iz staba NATO-a koja je namijenja
vojnicima u Bosni i Hercegovini.
Tako, samo za nekoliko sekunda mi se
prebacivamo sa jednog mjesta u svijetu na
drugo, a informacija prolazi sav onaj put
opisan kod E-maila.
Znaci da je WWW tehnika cija je brzina
nesto malo sporija od brzine misli.
Link moze biti ne samo tekst nego i
slika, crtez ili bilo sta na ekranu.
Svaka stranicu ima svoju adresu, URL
(Uniform Resource Locator), a ne
postoje dvije iste adrese na svijetu. Na
stranici moze biti tekst, slika zvuk i
video.
Posto je vazno razumijeti sta onaj cudni
tekst u jednoj adresi znaci, to cemo
objasniti na primjeru jedne stranice na
kojoj je pjesma Alije Kebe "Amrina
kletva". Adresa ili URL je: http://www.geocities.com/Paris/Bistro/1347/mostar9.html
http - znaci protokol (Hyper
Text Transport Protocol) pomocu
kojeg se prenosi Web stranica od servera
do korisnika.
www - znaci sistem
pomocu kojeg se mogu koristiti linkovi za
dobijanje odedjene informacije.
geocities - je ime
servera (domene) na kojem se nalazi ta
stranica. To je firma Geocities iz Santa
Barbare u Kaliforniji.
com - oznake drzave u kojoj je server. U
ovom slucaju to je komercijalna firma iz
SAD (com).
Paris - to je ime jednog
od desetak odjeljenja ove firme u kojim
su pohranjene Internet stranice raznih
vlasnika.
Bistro - to je ime
jednog od stotinjak pododjeljenja
odjeljenja "Paris".
1347 - to je ime moje
stranice (Homepage) koja se skupa sa
ostalih hiljadu stranica nalazi u
pododjeljenju "Bistro". Znaci
da ova firma opsluzuje milion korisnika.
mostar9 - to je ime
fila, jednog dijela stranice.
html - oznacava vrstu
fila, to jest kompjuterski program pomocu
kojeg je stranica napisana da bi
izgledala onako kako je mi vidimo na
ekranu. Taj program se zove Hyper
Text Markup Language.
Na mrezi postoji oko 100 miliona
stranica, vecina njih je napisana u
HTML-programu dok je oko pola miliona
stranica napisana u JAVA programskom
jeziku koji velikim koracima osvaja
svijet. Java je novi jezik pomocu kojeg
mozes praviti mini programe i koji je
baziran na programskom jeziku C++. To su
kompjuterski jezici koji se razlikuju od
ranijh jezika (Basic i drugi) otprilike
koliko raketa od leteceg balona.
Praistorijska cudovista u Spilbergovom
filmu Jurasik park izgledaju onako
stvarno jer su napisana u jeziku C++.
Kada se kaze stranica ili homepage
ne misli se na jednu stranicu teksta. Ta
stranica moze sadrzavati zaista samo
jednu stranicu ili sadrzavati informaciju
koje odgovaraju sadrzaju 10 knjiga po 500
strana (10 MB). Sta se sve moze naci na
tim stranicama? Jednostavno receno, ne
postoji polje ljudske djelatnosti koje
nije obradjeno i prezentirano na mrezi !!
Internet je ogledalo citavog svijeta. Tu
mozes naci potjernice Haskog suda za
Radovanom Karadzicem i ostalim opuzenim
za ratne zlocine, mozes naci konkurs za
slobodnim radnim mjestima u SAD i ostalim
industrijskim zemljama, savjeti kako se
obrezivaju vocke, zatim stranicu na kojoj
su inserti i slike iz 40.000 filmova i
biografije 10.000 glumaca, hiljade i
hiljade video igara, stranicu MTV-a sa
muzikom, mozes se uciti voziti MIG-29,
mozes naruciti ljubavnicu (ili
ljubavnika) za jednu noc, kupovati i
narucivati robu. Ukratko - sve.
Ne treba ni spominjati ogromne mogucnosti
za ucenjem i obrazovanjem, hiljade
naucnih radova, korisnih tekstova o svemu
i svacemu za svaki uzrast.
Upravo ovih dana Bill Gates sa Rusima
vodi pregovore oko kupovine ruskih
satelitskih fotografija. Rusi su 60-tih i
70-tih godina snimili svaki grad na
svijetu koji ima 100.000 hiljada i vise
stanovnika. To su one fotografije visoke
rezolucije na kojima se moze prepoznati
predmet velicine pola metra. Posto su
Rusi u krizi, prodaju sve sto mogu, pa su
se sjetili i ovih snimaka. U igri je suma
od 100 do 300 miliona dolara. Bill Gates
misli te fotografije plasirati na
Internet cisto radi nase razonode i
zabave. Smisao njegove poruke je da danas
nauka i tehnika razbija svaku tajnu i
prijetnju, pa tako nekad super tajne
dokumente moze gledati svako na
Internetu, a bit ce i zadovoljstvo
pogledati svoj grad iz satelita pa onda
uvecati svoju mahalu, pa kucu, pa avliju
pa vidjeti da li si u trenutku
nadlijetanja ruskog satelita sjedio u
avliji i pio kafu.
Kako naci zeljenu informaciju u tom
mnostvu? Da bi posjetilac Interneta mogao
naci temu koja ga zanima izmedju 100
miliona raznih clanaka na mrezi postoje
tzv "motori-trazioci" ili
"pauci" koji za nekoliko
sekundi pretraze sve kompjutere-servere
na svijetu koji su prikopcani na Internet
i sadrze homepages- stranice. Ti pauci
mogu prepoznati 13 milijardi raznih
rijeci na skoro svim pismima svijeta i na
ekranu vaseg kompjutera napisu koliko se
puta trazena rijec, slika, ime i prezime
ili recenica pojavljuje na stranicama
koje su prijavljene toj odredjenoj firmi.
Tih firmi ima mnogo, a najveca i
najpoznatija je AltaVista.
Svako moze besplatno imati svoju
stranicu kod mnogih firmi, ne
moras imati cak ni svoj kompjuter, a
kamoli biti pretplatnik Interneta. Evo
adresa tih firmi:
http://www.geocities.com
http://www.10mb.com
http://www.angelfire.com
http://www.cybercity.hko.net
http://www.yi.com/home
http://www.homefree.net
http://www.gldb.com
http://www.USAonline.com
http://www.pagelist.com
http://www.mkn.co.uk/freepages
Talk i IRC
Ovo je usluga na mrezi koja je
najpopularnija kod omladine i djece. Sa Talk
uslugom razgovaras sa jednom osobom, to
jest kucas tekst na tastaturi kompjutera,
dok sa IRC (Internet Relay Chat)
razgovaras sa vise osoba istovremeno.
Na ovaj nacin djeca se uce komunikaciji
medju ljudima, izgradjuje svoju licnost i
samostalnost, a uce se brzom
razmisljanju. Neki momcic treba brzo
smisliti i poslati odgovor na zajedljivu
primjedbu neke curice da je dosadan, a
prica mu bez veze. Chat je kao izmisljen
za djecu u pubertetu kada su sramezljiva
i nesigurna u sebe, a zgodno je udvarati
se nekoj djevojci i pisati joj da si
lijep kao slika iako imas krnjave zube, a
usi su ti kao blatobrani.
Newsgroups
Newsgroups oznacava NNTP (NetNews
Transfer Protocol) pomocu kojeg
se odrzavaju elektronske konferencije o
svemu i svacemu. Trenutno je u toku
14.000 diskusija o raznim temama koje su
podijeljene u grupe. Najveca grupa je
USENET. Koje su teme? Tesko bi bilo
izmisliti neku temu o kojoj se vec ne
diskutuje. Na primjer o tome koje su
gliste najbolje kao mamac za ribu, kako
se prizivaju duhovi, dokazi da je zemlja
ravna kao tepsija, pa sve do super
naucnih i ozbiljnih tema. Izaberi temu
koja ti odgovara i ukljuci se u
diskusiju. Mozes napisati svoje misljenje
koje ce procitati svi diskutanti, a mozes
samo jednoj osobi u grupi obrazloziti
svoj stav ili mu replicirati.
Mailing lists
Slicno kao Newsgroups, s tom razlikom sto
se sve diskusije salju direkt u tvoje
elektronsko postansko sanduce, a tvoje
odgovore takodje saljes putem E-maila.
FTP
Pomocu File Transfer Protocol-a
(FTP) saljes i primas filove kao
na primjer programe, slike, video igre i
ostalo. Na mrezi postoji stotine hiljada
filova koje mozes besplatno kopirati.
Telnet
Telnet je najstariji u Internet mrezi.
Pomocu Telneta mozes se ukljuciti u neki
drugi kompjuter i koristiti njegove
programe. U tom slucaju tvoj kompjuter
ima ulogu terminala.
Gopher
Gopher je predhodnik Weba koji je
koristio sistem linkova. To je ogromna
baza podataka podijeljena u razna
poglavlja. Svi podaci su tekstualni bez
slika. Najvise je u upotrebi u skolama i
univerzitetima.
Kakvi zakoni i obicaji vladaju na
Internetu te kojim jezikom se komunicira
U pravilu Internetom se ne smije siriti i
popularisati tri stvari:
- vjerska netrpeljivost i mrznja
- fasizam i rasna diskriminacija
- pornografija
Svaki vlasnik servera na kojem imas svoju
stranicu te upozorava na te uslove.
Sve tekstove, slike i zvukove mozes
jednostavno prekopirati na svoj
kompjuter. Pri tome trebas voditi racuna
da sav sadrzaj spada pod zakon o
autorskim djelima. U zapadnim zemljama
ako neko sazna i tuzi te sudu zato sto si
kopirao neku njegovu fotografiju, tekst
ili logotip mozes biti kaznjen novcano
ili zatvorskom kaznom do dvije godine.
Nije kaznjivo staviti link na svoju
stranicu za neku fotografiju ili tekst sa
tudje stranice, ali ovde vladaju pravila
dobrog ponasanja pa predhodno pitas
vlasnika za dozvolu.
Kao i u obicnom zivotu tako i na
Internetu vladaju nepisani obicaji. Ti
nepisani obicaji zovu se netiquette
(etika na mrezi). Trebas se izrazavati
kulturno, uvazavati svaciju licnost i
misljenje, a svoje poglede argumentovati.
Ne smijes nikom prijetiti i vrijedjati
ga. Na svaki E-mail odgovoriti, makar sa
zahvalom sto je neko nasao vremena- da ti
pise. Pisati nesto samo velikim slovima
ima isto znacenje na Internetu kao u
svakodnevnoj komunikaciji derati se na
sagovornika.
Mozda ce te nekad zasvrbjeti prsti kada
ugledas E-adresu neke licnosti sa
prostora bivse Jugoslavije koja je
direktno uticala na tvoj zivot, pa ces
pozeljeti napisati joj nesto uvredljivo.
Suzdrzi se od toga. Uz tvoje pismo ide i
adresa mjesta sa kojeg si poslao
elektronsko pismo. Bolje je napravi
stranicu koja ce objasniti sta je doticna
osoba uradila i plasiraj na mrezu. To je
djelotvornije.
Ako se bojis da neces biti pravilno
shvacen mozes upotrebiti graficke znakove
koji se prave od slova "O",
tacaka, zagrada i zapeta i koje imaju
medjunarodno znacenje za odredjena stanja
duha i raspolozenja.
Na Internetu mozes upotrijebiti bilo koji
jezik. Naravno da ce te razumjeti najveci
broj posjetilaca Interneta ako se
koristis engleskim jezikom. Na Altavisti
stranicu koja je napisana na engleskom,
francuskom, italijanskom, njemackom,
spanskom ili portugalskom jeziku mozes
jednostavnim pritiskom na dugme prevesti
na neki od tih jezika.
Internet danas i sutra
Biti u Internet mrezi znaci biti u centru
dogadjanja. Mozes zivjeti u nekom
zabacenom selu u Tibetu na 4.000 metara
nadmorske visine, a ako imas Internet ti
si potpuno u toku sta se u velikom
svijetu desava. Pratis vijesti, najnovije
trendove u muzici, modi, filmu, nauci,
pratis na koji nacin svijet razmislja,
uporedjujes svoja saznanja i poglede,
jednostavno osjecas svijet oko sebe,
osjecas da si i ti stanovnik te Velike
basce.
Vec danas Internet je stvorio svoju
posebnu kulturu i ima velik uticaj u svim
sferama zivota. Na televiziji i u
casopisima mogu se prepoznati reklame
koje su pravljene pod uticajem grafike
koja se koristi na Internetu. Stvorena su
nova zanimanja kao webmaster, webdizajner
i ostala zanimanja vezana za izradu
materijala koji se plasira na mrezu. Ti
momci i djevojke zaradjuju danas izmedju
4.000 i 10.000 DM mjesecno, a na trzistu
je potreba za tim zanimanjima velika.
Pored nesumnjivog napretka u sirenju
informacija i obrazovanja Internet je
donio i probleme. Na mrezi je masa
pornografskih i homoseksualnih slika,
reklama za drogu ili savjeta kako
upotrebiti kucne hemikalije i lijekove za
drogiranje. Tu su paralelni rjecnici na
20- tak jezika za sve ruzne rijeci koje
vaspitana djeca ne upotrebljavaju. Nije
rijedak slucaj ranjavanja djece jer su na
Internetu pronasli recept kako od kucnih
deterdzenata napraviti bombu. Covjek ne
moze shvatiti kakvih sve manijaka zivi
pod kapom nebeskom! Postoje programi koji
se mogu instalirati na kompjuter i koji
cenzurisu pornografske slike ili pojedine
kljucne rijeci.
Ti programi analiziraju tijelo, mjere
razmake na slici i previse razgolicene
dijelove tijela pokrivaju sa crnim
kvadratima. Medjutim kao sto smo vec
rekli kompjuter je glupa masina pa ce
tako i na sliku svinje staviti crni
kvadrat jer svinja ima istu boju i slicne
proporcije tijela.
Postoje bolesti vezane za Internet. Kao
sto se lijece zavisnici od droga ili
alkohola, tako je klasificirana bolest
zavisnosti od Interneta. Mnoga djeca i
odrasli ne mogu se odvojiti od
kompjutera, zapustaju skolu i posao, pa
im je potrebno bolnicko lijecenje.
Danas postoje IP- telefoni (Internet
Protocol) tako da mozes razgovarati sa
nekim u Australiji po cijeni za lokalne
razgovore. Do kraja 1998. godine moci ce
se koristiti Internet preko digitalne
televizije. Masovnim uvodjenjem
videokamera u Internet mrezu (vec danas
to mozes sam instalirati za manje od 200
DM) moci ces iz Mostara komunicirati sa
tetkom u Kanadi na slijedeci nacin:
- Ujutro joj posaljes E-mail - Tetka eto
nas veceras na sijelo!
- Navece se okupi familija ispred
televizora, prikljucite se na Internet,
napravi se kafa, a isto uradi i tetkina
familija. Vi vidite tetkin dnevni boravak
u Kanadi (masala, boravka u tetke!) na
svom televizoru, a tetka cuje i vidi vas,
tako da sijelo moze poceti sve po cijeni
telefona za lokalne razgovore.
Ne podsjeca li vas ovo na knjgu Georga
Orwela "1984" - Veliki Brat te
posmatra!
Kako se ide u buducnost kompjuteri ce
postajati sve manji i sve brzi, a
masovnim prikljucenjem na mrezu vise
neces znati gdje prestaje tvoj kompjuter,
a gdje pocinje mreza. Novi Microsoft-ov
operativni sistem Windows 98 je korak
prema tome, maksimalno integrise tvoj
kompjuter u mrezu i obratno.
----oOo----
Internet pruza fantasticne mogucnosti za
analizu broja pojavljivanja odredjenih
rijeci na mrezi, sto samo po sebi
pokazuje koliko su koje licnosti ili
pojmovi medijski zanimljivi.
Na ALTAVISTI sam analizirao pojedine
rijeci i licnosti koje mogu biti vezane
za Mostar u periodu od 21. marta 1986.
godine (pocetak na Internetu) do 25.
aprila 1998. godine.
Prvo sam uzeo rijec "mostar" i
trazio koliko se puta mostar spominje na
Altavisti u pojedinim periodima.
Broj pojavljivanja rijeci Bosnia
i ostalih mjesta u BiH u poredjenju sa
Mostarom izgleda ovako: |
Bosnia
Sarajevo
Mostar
Tuzla
Banjaluka
Srebrenica
Zenica |
127.588 puta
.48.043 puta
.11.716 puta
...8.617 puta
...6.241 put
...4.792 puta
...2.508 puta |
 |
Ako uzmemo tri grada priblizne velicine
kao Mostar, dva iz bivse Jugoslavije koja
nisu vezana za rat, (Podgorica i Maribor)
a koji su na razlicitim stepenima razvoja
i jedan iz Norveske (Trondheim), zemlje
koja je prva poslije SAD ukljucena u
Internet onda to izgleda ovako: |
Podgorica
Maribor
Trondheim |
..1.937 puta
11.821 put
46.185 puta |
Kao usporedba sa ovim podacima grad New
York se spominje 3.145.000 puta, London
1.623.000 puta, a Paris 994.000 puta.
Kako su ovo podaci samo sa AltaViste i sa
Web stranica moze se reci da bi ukupan
broj pojavljivanja gore pominjanih rijeci
trebalo povecati za jos jedan put da bi
dobili ukupan broj spominjanja na
Internetu.
Homepages, stranice na Internetu
na kojima se spominje Mostar mozemo
podijeliti u pet glavnih grupa i to:
1. Novosti i informacije
evropskih i svjetskih institucija koje su
boravile ili borave u BiH, kao EU, UN,
Sfor, Ifor, NATO, Crveni krst, Soros i
ostali. 50 % svih homepages na kojima s
spominje Mostar spada u ovu grupu.
Informacije ovih organizacija su uvijek
korektne, blagovremene i tacne bez
ikakvih komentara i svrstavanja na bilo
koju stranu. Tu mozemo naci mnogo
zanimljivog materijala i izvuci mnogo
zakljucaka. Naprimjer iz godisnjeg
financijskog izvjestaja Soros fondacije
mozemo vidjeti da su kulturne institucije
i pojedinci iz Mostara, kada se uzme u
obzir velicina i stradanje grada dobile
stotinjak puta manje sredstava nego
naprimjer Sarajevo ili Tuzla. Jedini
pojedinac iz Mostara koji je dobio pomoc
za svoj umjetnicki rad u iznosu 1.000 DM
je pjevac Ilijaz- Iza Delic. U isto
vrijeme masa pojedinaca iz Sarajeva i
Tuzle dobijalo je po 10-tak hiljada
maraka za postavke izlozbi od tri slike,
te hodalo preko bijela svijeta o trosku
Sorosa. Ovde se, valjda mogu primjeniti
one dvije narodne, - Ko je blize vatri
taj se i ogrije. I - ko umije njemu
dvije.
2. Drugu grupu homepages
na kojima se spominje Mostar cine
stranice svjetskih novinskih kuca. Mogli
bi reci da u ovu grupu spada oko 30 %
stranica.
Sve poznatije novine na svijetu imaju i
svoje Internet izdanje. To je uglavnog
koncentrat stampanog izdanja sa po jednim
ili dva udarna clanka. Kako su pocela
Internet izdanja novina tiraz listova se
znatno smanjio, pa izdavaci stalno
balansiraju izmedju potrebe da budu na
Internetu i broja tiraza. Novine ipak jos
nista ne moze zamijeniti. Nece valjda
covjek ujutro sjediti uz kompjuter i piti
kafu. Ali ima i takvih.
U zadnjih godinu dana pojavila su se
Internet izdanja (odlicnog kvaliteta)
sarajevskog Svijeta i Nasih
dana. Da prati medijske
trendove pokazala je i redakcija MOSTA
koja kao prva iz Mostara takodje ima
svoja Internet izdanja na adresi: http://w1.500.telia.com/~u50008760/ To je
sigurno istorijski trenutak kojeg, mozda
sada nismo svjesni, ali ga je za
buducnost vrijedno zabiljeziti.
3. Trecu i
najinteresantniju grupu stranica o
Mostaru cine stranice koje su bile ili su
u sluzbi pravdanja agresije na BiH i
sakrivanja zlocina u Mostaru.
Ovde u prvom redu treba spomenuti
homepages novinske agencije sa Pala SRNE.
Koliko se agresija na BiH brizljivo
pripremala moze se vidjeti iz toga sto je
odmah po otpocinjanju agresije startala
Internet stranica paljanske agencije na
srpskom i engleskom jeziku sa dnevnim
vijestima. Kao i rat koji su otpoceli i
ova stranica je gruba, sirova i
primitivna.
Tu su mnoge stranice cija je krajnja
poruka, manje ili vise sakrivena, da je
Mostar samo ovog ili onog naroda. Kako
cete najlakse prepoznati te stranice?
- Lako.
- Na tim stranicama nema slike Starog
mosta. Bilo koji stranac kada gleda te
stranice nece znati o kojem se gradu
radi.
- Stari most u svijetu egzistira kao
simbol Mostara, Bosne i Hercegovine i tog
dijela svijeta.
- Smijesno je i jadno kada dizajneri tih
stranica zele sakriti nesto sto se
sakriti ne da.
- Njihovi pokusaji lice na guranje kamile
pod tepih.
4. U ovu grupu spadaju
stranice raznih pojedinaca iz
inostranstva koji su bili u BiH kao
clanovi humanitarnih organizacija,
vecinom vjerskih. Tu su njihove slike sa
rusevinama u pozadini kao dokaz njihovim
prijateljima na kakvim opasnim mjestima
su oni bili. Dosta njihovih slika je iz
Medjugorja gdje je "bjesnio strasni
rat" i gdje su oni predali pomoc za
tu napacenu djecu. To su te
safari-stranice.
5. U ovo grupu mozemo
svrstati stranice "pisane
srcem". To su homepages Mostaraca
koji zive u svijetu kao izbjeglice. Te
stranice odisu ljubavlju za Mostarom,
pune su inventivnosti, a napravljene su
kao odgovor na more lazi koje plasiraju
mnoge stranice pobrojane u gornjim
grupama.
Vrijedno je zabiljeziti da je iz
Mostara prvi put sa registacijom
"ba" 15. aprila 1998.godine
otisla u svijet stranica o Mostaru
zahvaljujuci vrijednim i pametnim momcima
iz COM-centra. Pozelimo
im svaki uspjeh.
Na ovom mjestu moram malo iskociti iz
teme. Krvavim progonom ognjem i macem u
svijetu se naslo hiljade mladih
Mostaraca. Tesko uceci danas su mnogi na
svjetskim fakultetima, a mnogi pred
zavrsetkom studija. Licno znam mnoge te
mlade momke i cure i znam koliko su se
trebali truditi i zalagati da se upisu na
fakultet. Vlada misljenje kako su nasa
djeca posebno pametna i nadarena i kao od
sale zavrsavaju svjetske fakultete. To
jednostavno nije istina. To iz nas
progovara nasa samodopadlji- vost i zrnce
obratno okrenutog rasisma. Nasa djeca su
jednaka svoj drugoj djeci svijeta. Ni
bolja, ni gora. Da bi bili primljeni na
fakultet morali su prvo savladati jezik
zemlje u kojoj borave tako da imaju isto
znanje kao zavrseni gimnazijalci Svedske,
Norveske, Holandije, Francuske, SAD i
drugih zemalja u kojima zive. Zatim
savrseno moraju vladati engleskim i jos
jednim svjetskim jezikom. Ostale predmete
necu ni spominjati.
Da bi mogli konkurisati na najbolje
fakultete moraju imati prosjecnu ocjenu
5, na manje atraktivne fakultete mogu se
upisati sa ocjenom 4,5 i tako dalje. Na
primjer sin ti ima ocjenu 4,49, a
potrebna je ocjena 4,50 za upis. Nema
sanse da ti se dijete upise. Tu ne pomaze
cak ni to sto mu je otac poznati
ginekolog koji je cuvao trudnocu i
porodio dekanovu zenu, ili sto je hala
izvanja rodica predsjednika opstine, ili
sto je tetak (cuveni zidar) dzabe udarao
fasadu na profesorovu vikendicu. Nista od
toga. Samo znanje tvog djeteta moze ga
upisati na fakultet.
Ta djeca - izbjeglice zive od studentskih
kredita, placaju kiriju hranu… Za
rucak jedu sendvic dok domaci narucuju
menu od 20 DM. Ti krediti za djecu
domicilnog stanovnistva su samo dzeparac.
Ali ti mladi Mostarci i ostala djeca
izbjeglica iz BiH sutra ce biti prvi
intelektualci iz Bosne i Hercegovine koji
su diplomirali na svjetskim
univerzitetima a nisu sinovi i kceri
guzonja.
Oni ce ubrzo biti priznati inzinjeri,
ljekari, istrazivaci. Znam du su puni
ljubavi za svoj grad, a za koju godinu
bit ce u prilici da pomognu. Na zapadu je
normalno da su direktori velikih firmi
30-godisnjaci.
Jedan takav momak ili djevojka vrijedniji
je svome gradu hiljadu puta nego neke
stare kenjcine, kao sto sam i sam (50
godina), koji se vracaju u Mostar, jer
kao fol, ne mogu bez ovoga tako plavog
neba i bez ove tako bistre i zelene
Neretve. Kad vam to kazu znajte da lazu.
Oni su se vratili radi jednog od tri
slijedeca razloga:
- Nisu mogli ostati tamo gdje su bili
- Nisu bili konkurentni na zapadnom
trzistu radnom snagom. Prica koju su
ranije tako dobro pretvarali u pare i
privelegije na zapadu se nije mogla
unovciti. Na zapadu niko nista ne prica,
samo radi.
- Poslije dugog vaganja ocijenili su da
ce im drustveni status, a samim tim i
mjesecna primanja biti veca u Mostaru
nego tamo gdje su bili
Sve je to tako normalno, covjek je
ekonomsko bice i stremi prema mjestu gdje
ce mu biti bolje. Nema nikakve potrebe
pozivati se na etericne i fluidne stvari
kao razloge povratka i ljudima
"udarati" culahe. Uostalom
skoro svi ti "ljubitelji"
plavog neba i bistre vode ostavili su
svoju djecu u bijelom svijetu.
Omladina koja studira u svijetu je
uostalom kao i omladina u Mostaru,
postena, neiskvarena, ne misli jedno, a
drugo govori i nadasve voli svoj grad.
Moram citirati Billa Gates-a ponovo: -
Najisplatnija investicija je ulaganje u
obrazovanje. Dobit od toga ulaganja je
stostruka.
U obrazovanje nase omladine investiraju
druge drzave, na gradu je samo da nadje
nacina da sa njima odrzava kontakt, kako
bi sutra oni, svako na svom polju znanja,
pomogli gradu.
Sada se vracam na Internet. Zamislite da
sam usao u neku biblioteku koja ima fond
od 10 milona knjiga sa namjerom da
ustanovim koliko se puta u svim knjigama
spominje neka rijec. Pod uslovom da
prelistam 10 knjiga dnevno, sta mislite
koliko bi mi vremena trebalo da pregledam
sve knjige? Nemojte se muciti, ja sam to
sracunao umjesto vas. Trebao bih
neprekidno raditi 2.740 godina da bih
posao priveo kraju.
Na Internetu sve ove podatke sam dobio za
manje od 5 minuta, s tim sto sam 4 i po
minute utrosio na ukucavanje trazenih
rijeci.
Eto, to vam je Internet. |
|
