o
Mostujte sa nama
Arhiva
Ismet Mujezinovic - Majka, 1947.

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 102 (13 - nova serija)

Godina XXIV mart-ozujak/april-travanj 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Mugdim Karabeg

PATRIOTIZAM SA
DALJINSKIM UPRAVLJACEM
Pismo iz Cikaga

Zlaja kupio polovnog "forda", ali ga ne sluzi najbolje. Najprije mu posustao ventilator na kileru, masina opasno grijala. Onda mi ustadosmo na noge, skinusmo ventilator, izbismo, nakon cetiri sata znojenja, piksnu sa poluge i do noci nekako stavismo uredjaj u normalni pogon. Zao nam Zlaje i Verice, tek preselili, tek se kuce, a automahenicar ce ih odrati do mesa. Onda Zlaji poceo da sevelja prednji desni tocak. Rekosmo; otisao kuglager. Opet konzilijum stanara, opet operacija na "fordu", opet muka od zore do mraka i "ford" prohoda. Nakon nekoliko dana tocak se poce izvijati lijevo i desno, a upravljac otimati iz ruku. Skidosmo tocak, kad ono: felga jos malo pa sva napukla oko sarafa za stezanje kotaca uz nosac. Nismo nesto dobro uradili. Mogao je Zlaja, jos koju milju, ostati bez glave na ramenu. Onda jednodusno zakljucismo da se ne treba saliti sa prednjim krajem, vec traziti strucnog mehanicara, pa sta kosta da kosta. Nema stednje na zivotu. Zlaja, medjutim, vozi zenu na posao, svako jutro, do centra Chicaga, na obalama Michigena, u bolnicu, sat tamo sat ovamo. Onda vozi sebe do radnog mjesta, dvadeset minuta tamo, dvadeset amo. Ako mu stane "ford", stace posao, presahnuti zarade, nestati hljeba. Zlaja stisno zube, otisao kod dilera i kupio "sevroleta" starog dvije godine, na petogodisnji kredit, mjesecna rata oko 290 dolara. Sada vise nije zamisijen i natmuren, sve se cesce, samouvjereno, osmjehuje.

DUGOVI


Sjecam se da sam i ja, nekada, pisao o strasnim unutrasnjim dugovima u bivsoj Jugoslaviji. Preduzeca su, jedna drugim, dugovala na milijarde dolara. To je povecavalo ionako vrtoglavu inflaciju i guralo zemlju ka ekonomskom ambisu.

A gle cuda: u mocnoj Americi taj unutrasnji dug iznosi na hiljade milijardi dolara. Barem devedeset odsto vlastitih kuca pokriveno je kreditima. Preko sezdeset odsto automobila kupljeno je na cetverogodisnje ili petogodsnje zajmove. Slicna situacija sa namjestajem. Kredite koriste studenti i njihovi roditelji. Pa tu su, zatim, finansijske kartice. Koristite, na primjer, carobni plasticni kartoncic neke agencije. Mozete uz pomoc te stvarcice napraviti dug i od pet hiljada doiara. Nemate obavezu vracanja u nekom odredjenom roku. Ali kamate na takve zajmove krecu se od 10 pa, bogme, i do 20 procenata. Ima ih koji posjeduju i po desetak razlicitih kartica. Na svakoj po dvije-tri hiljade duga i sabere se povelika suma sa mjesecnim kamatama i preko hiljadu dolara. Glavnica stoji, vi samo placate kamate.

Tako, kada vam Amerikanac (ili neki nas zemijak) kaze: "Moja kuca. Moj auto, Moj namjestaj", onda znajte da nista od toga nije u cijelosti njegovo. On je vlasnik deset, dvadeset ili mozda pedeset odsto tih "svojih stvari". Amerika taj gigantski unutrasnji dug zasniva na vlastitoj ekonomskoj i finansijskoj moci. Sve je u znaku carobne ravnoteze: uzimanje novih zajmova i otplata starih rata. Cim pristigne "cash-para" (gotovina) u bankarske trezore, ona se pretvara u nove kredite. Jer cuvati gotovinu u kucnoj carapi pa cak i na stednoj knjizici, veliki je grijeh. Dolar koji miruje isti je kao plug koji ne ore: ako je i od zlata - opet zahrdja.

U nasim nekadasnjim prilikama unutrasnji dugovi bili su odraz ekonomske i novcane nemoci sistema. U SAD oni su kontraindikacija takvog stanja: ogledala moci, sredjenosti i sistematskog pracenja uravnotezenih privrednih i novcanih akcija i tokova.

BORCI

Slavim ovamo sve sto se da slaviti: rodjendane, bozice, ramazanske bajrame, uskrse, kurbanbajrame, americki Dan zahvalnosti i Dan stvaranja SAD, kada se neko zaposli ili kada neko dijete upise koledz. Glavno je da se predahne nakon danonocne lude trke koja je neminovni pratilac americkog nacina zivota; da se, na nasoj prostranoj avliji iza zgrade, priredi veliki rostilj za tridesetak zvanica, uvijek, obavezno, mijesano drustvo: Muslimani, Srbi, Hrvati, Jevreji, po koji Crnogorac i Slovenac. Svi smo za gradjansku toleranciju, protiv nacionalizma koji dijeli. Pa ipak obigravamo oko osjetljivih ratnih tema kao macak oko vruce kase, ne zelimo da slucajno povrijedimo jedni druge.

Od mene uvijek traze da odrzim "gradjansko slovo". Prije toliko mjeseci ja procitam dio teksta objavljenog u listu MM: "Crna rupa".

Nakon burnog pljeska i javnog odobravanja, jedan prijatelj-Srbin me sapatom priupita: "Bogati, Mugda, sta si mislio pod onim kada si rekao Car Lazar porazeni pobjednik?" Onda me prijatelj-Hrvat zaskoci pitanjem: "Da nisi malo previse govorio o ustasama, Pavelicu, Juri i Bobanu?" Komsija Musliman ironicno dobaci: "Gdje nadje hor mudzahedina pod Humom? Ako je u BiH i bilo fundamentalista, mogli su se na prste nabrojati."

Odlucih: vise necu drzati slova ni na seansama gradjanskog tipa. Nas sukob je bio krvav i svi smo, jos uvijek, i pored pacifistickih rijeci o toleranciji, krvavi ispod koza...

Najvise mi, ipak, idu na onu stvar ovdasnji nacionaini "borci". Puni su prica pa i prijetnji o borbi, zlocinima i zlocincima, pravdi i nepravdi, potrebi cvrstog zbijanja oko znamenja vlastite nacije i vjere. A kada im pomenete mogucnost povratka na rodnu grudu, neka tamo vode nacionaine borbe za svoje boje, oni ucute. Kada pojedinci pretjeraju u tom nacionalnom zanosu na tlu SAD, odakle avazile vicu svojim u BiH: "Ha, sokoli!", sa pristojne razdaljine od svih tegoba, trauma i neimastina, kritikujuci na sva usta one koji nisu uz njihov patriotizam sa daljinskim upravljacem, onda mi dogusti pa im saspem u brk: "Prva linija je tamo, a ne ovdje. Ako si borac i za borbu, tvoji te cekaju!"

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Fuad Kasumovic - Razgovor, 1993

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo