Evlija Celebija
SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi |
Mostar znaci varos s
mostom. Prema pricanju latinskih
istoricara, u ovome je seheru u starinsko
doba bio most preko rijeke Neretve s
jedne strane na drugu, i to na jakom
gvozdenom lancu u debljini covjecijeg
stegna, i od toga mu je ostalo tako ime.
Ovaj seher je osvojio licno njegovo
velicanstvo Fatih. Mostar su zauzeli
Turci prije 1468. g. a zauzele su ga cete
bosanskog sandzaka Isa- bega Ishakovica.
Pri tome Mehmed II nije imao nikakvog
licnog ucesca. On je has (domen) pase
(hercegova- ckog), a nalazi se na
teritoriji hercegovackog sandzaka u
bosanskom ejaletu. Njime upravlja pasin
vojvoda s pedeset vojnika (nefer). To je
ugledan kadiluk s rangom onih kadiluka od
tri stotine akci. Ima muftiju,
predstavnika serifa (neki- bu'l- esraf),
prvake i ugledne ljude. Tu ima vrlo mnogo
ucenjaka, sejhova, imama, pisaca i
pjesnika. Ima mjesnog spahijskog cehaju
(sipah kethuda jeri), janjicarskog
serdara, serdara budimskog kola, trznog
nadzornika (muhtesib), bazdara, nacelnika
grada (sehir kethuda), povjerenika za
harac (haradz emini), gradjevinskog
nadzornika (mimar- agasi) i gradskog
zapovjednika (kal'a dizdar).
Oblik grada - Da bi
osigurao i obezbijedio seher, Sulejman-
han je naredio da se na liticama rijeke
Neretve sagradi ovaj grad od kamena vrlo
cvrsto i tvrdo. Grad je dosta malen. Tu
se nalaze dvije tvrdjave, jedna s desne,
a druga s lijeve strane. Izmedju njih
nalazi se u cijelom svijetu poznati
mostarski most. Na objema tvrdjavama
postoje po dvije cvrste i utvrdjene
kapije. Obje tvrdjave snabdjevene su
potrebnim topovima i raznovrsnim
spravama, a ukrasene su sa tri izbocena
bastiona, koji su zaista divni.
Premda tu postoje dvije tvrdjave, gradski
zapovjednik (dizdar) je ipak jedan. U
svakoj tvrdjavi ima po osamdeset
naoruzanih regularnih vojnika. Oni stalno
drze strazu. Gradsku kapiju zatvaraju
svaku noc i nikoga ne ostavljaju unutra.
Na bedemu u bastionu grada nalazi se
jedan cardak koji gleda u Neretvu; u
njemu se sastaje obrazovani svijet.
Odatle se vidi kako sa sjeverne strane
dolazi rijeka i kako poput Sirdarija
(Sejhun) tece u jugoistocnom pravcu. U
tome cardaku sastaje se obrazovani svijet
Mostara i tu diskutuje o raznim pitanjima
transcendentnog zivota i serijatskog
prava. To mjesto je pravo odmaraliste. U
onoj tvrdjavi koja se nalazi s druge
strane mosta, i cija je kapija okrenuta
na ovu stranu gdje je seher, nalazi se
Sulejman-hanov mesdzid. Na tome mjestu
ima mala kafana za gradske vojnike.
Gradski zapovjednik (dizdar) i prvaci
sehera (ajana) najcesce sjede tu. Sav
spoljni zid toga mjesta (mahale) okicen
je orudjem i oruzjem gradskih vojnika.
Veliki mostarski most -
I ovaj je most sagradio stari neimar
(kodzamimar) Sinan, sin Abdulmennan-
agin, a po Sulejman- hanovoj naredbi. On
izgleda kao luk duge koji se uzdize do
Kumove Slame i pruza s jedne litice na
drugu. Ispod sredine mosta tece rijeka.
Kako se sa obje strane toga mosta nalaze
tvrdjave, to nije moguce preci s jedne na
drugu stranu grada drugim putem osim
preko tog mosta. Eto neka se zna da sam
ja, bijedni i jadni rab (bozji), Evlija,
dosada presao i vidio sesnaest carevina,
ali tako visok most nisam vidio. On je
prebacen s jedne na drugu stijenu, koje
se dizu do neba. Duzina toga mosta od
jedne do druge kapije, sto se nalaze na
unutrasnjoj strani dviju tvrdjava, koje
leze na oba kraja mosta - iznosi ravnih
stotinu koraka, a sirok je petnaest
stopa.
Cudna ie vjestina koju je pokazao
Ibrahim- efendija, roznamedzija sultana
Murad-hana IV, provodeci preko toga mosta
mjedenim cuncima vodu koja se nalazi u
Tabackoj carsiji (debbag hane varosi) na
zapadnoj strani mosta, dovodeci je u
carsiju i pazar (trg), sto se nalaze na
ovoj strani mosta i razvodeci je po
banjama (hamam), dzamijama i medresama.
Ukratko, to je most iznad i ispod koga
tece voda.
Datum kad je Gazi Sulejman- han podigao
taj most sadrzan je u rijecima: |
"Kudreti kemeri" -
Godine 984.
Drugi versifikovan hronostih glasi:
Ovaj je most sagradjen potpuno
kao luk duge,
Ima l' mu slican na ovom svijetu, moj
boze!
Jedan znalac pogleda ga s divljenjem
I rece mu hronostih:
"I mi cemo preci preko one cuprije
Preko koje je presao (ostali) svijet, moj
sultanu !"
Godine 974/1556. |
Zaista je neimar ulozio svu svoju snagu i
jasno pokazao svoju veliku, sposobnost.
Kad se ovaj most pogleda iz daljine,
izgleda okrugao kao luk iz koga je tek
izletjela strijela pa tako stao.
Neimarski ukus, preciznost, eleganciju,
koja je unosena u ovu divnu kamenu
tvorevinu, nije pokazao nijedan stari
neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki
most, otada ovamo dolaze neki veziri,
prvaci i visoki dostojanstvenici da ga
vide. I sjedeci u pomenutom cardaku, oni
promatraju kako mnoga smiona djeca sehera
stoje spremna na ivici mosta. I kad se
zatrce i skoce s mosta, padaju dolje u
rijeku i lete u zraku kao ptice praveci
svaki od njih neku posebnu vrstu
akrobacije.
Jedni skacu strmoglav, drugi sjedeci
alaturka, a neki opet skacu u vodu
udvoje, utroje i odmah srecno izlaze na
obalu uspinjuci se uza stijene, i dolaze
gore na kraj mosta i primaju darove
vezira i prvaka. Visina ovog mosta je 87
hvati, a dubina rijeke 87 arsina. U njoj
ima stijena velikih kao kupola kupatila;
njih rijeka valja uz veliku buku. Zaista
je velika smjelost da sitna djeca skacu u
takvu rijeku.
Mnogi segrti (gulam), noseci jelo svojim
majstorima u ducane, ne idu mostom, nego
stave jelo na glavu, a tasove (sofra
tasi) i hljeb uzmu u ruke, pa idu smiono
klizuci se uzanom ivicom mosta
(korkaluk).
Ova varos ima pedeset i tri mahale sa tri
hiljade i cetrdeset tvrdo zidanih,
kamenim plocama i i ceremitom pokrivenih
kuca. Kako se vecina tih kuca (handan)
nalazi na onim liticama sto su na
istocnoj strani rijeke, to njihovi
doksati, dvorane, mnogobrojne sobe,
predvorja i balkoni gledaju u rijeku. Na
suprotnoj, zapadnoj strani rijeke su sve
sami ruzicnjaci, a svako moze pred svojom
kucom na rijeci da lovi ribu i da se
kupa. Duzina nastanjenog, izgradjenog
dijela varosi na onoj strani gdje je
carsija i trg (pazar) jeste punih pet
hiljada koraka. Na jugoistocnoj strani
prostire se polje dva sata hoda, sve do
grada Blagaja. Ono je ispresijecano
vinogradima i bastama. U julu nastane u
varosi velika zega, jer suncane zrake
udaraju u one stijene za ledjima varosi,
pa se njihov refleks odrazava na varos.
Na istocnoj strani nalaze se vinogradi.
Kako varos lezi na potijesnom mjestu, ona
je duga i uzana; ali je zaista privlacna.
Dzamije - Tu ima 45
muslimanskih bogomolja (mihrab).
Hronostih (tarih) na kapiji Derfterdar-
pasine dzamije pod Kazaskom carsijom
glasi:
Uzviseni defterdar po imenu Mehmed,
Pobornik dobra, zatornik zla,
Smisljajuci besprimjeran i lijep
hronostih
Tog casa rece mu Hatif: "Dom
gozbe."
Godine 1017/1608.
Blizu mosta nalazi se Koski Mehmed-pasina
dzamija, koja je poput kakve carske
bogomolje. Ova je dzamija u dobrom
stanju, svi njeni dijelovi su potpuno
pokriveni plavim olovom. Iznad gornjeg
praga njenih vrata napisan je kaligrafski
ovaj natpis: |
Mehmed-pasa je za Bozju ljubav sagradio
Ovu dzamiju da bude na svom mjestu
Sveti duh rece joj hronostih:
"Hram Bozji i boraviste dobrih
ljudi."
Godine 1027/1618.
Natpis na Staroj dzamiji u carsiji glasi:
Ko za Bozju ljubav podigne dzamiju,
"Neka ga vjecno prati milost
Bozija."
Godine 878/1473. |
Na kraju jugoistocne strane varosi nalazi
se Ibrahim-agina dzamija. Ona je takode
pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a
sva je nasarana kameleonskim bojarna. Ovu
dzamiju vrijedi vidjeti. Hronostih na
njenoj jugoistocnoj kapiji glasi: |
Ibrahim-aga, osnivac ove zaduzbine,
Ljubitelj poboznih, olicenje dobra
I zastitnik sirotinje.
Kad je dovsena, nevidljivi glas rece joj
hronostih:
"Mesdzid poboznih, hram ljudi
istinske spoznaje."
Godine 1044/1634. |
Osim toga, u mahalama ima dzamija:
Roznamedzije Ibrahim- efendije; njeni su
vakufi dobro uredeni i mocni. Hadzi-
Mehmed- begova dzamija je veoma
prostrana, umjetnicki izradjena i
svijetla. Vise njenih vrata s jugoistocne
strane, napisan je na bijelom mramoru
pozlacenim dzeli- pismom ovaj hronostih:
"Ova uzvisena i casna dzamija
podignuta je za vlade najveceg sultana
Sulejman- hana gazije, da Bog uvelica
njegove pobjede!
- dobrotvor i osnivac zaduzbine njegove
ekselencije El- hadzi Mehmed- beg,
cestiti drzavnik, tvorac reda na svijetu,
brat velikog vezira."
Ovo je napisano kao njen hronogram godine
devet stotina sezdeset i pete 965/1557.
U ovom dijelu varosi sto se nalazi s
druge strane u tabhani (debag-hana) ima
sest mahala i pet islamskih bogomolja
(mihrab), ali tamo nema gradjevina
pokrivenih olovom. Prostrana je Hadzi-
Alijina dzamija. Na onoj strani gdje je
glavni dio varosi nalazi se prostrana
musala (namazgah).
Od mesdzida lijep je jos Hadzi- Alijagin
mesdzid prema Ahmed- efendijinoj cesmi.
To je lijepa i dobro opremljena dzamija.
Na jugoistocnoj kapiji ima ovaj natpis: |
Odabrani Muhamed, miljenik Boziji, rekao
je:
"Covjek koji za ljubav Boga podigne
mesdzid.
Sinan mu od sveg srca rece hronostih:
"Godine hiljadu i sesnaeste podize
Hadzi Alija svoj mesdzid."
Godine 1016/1607. |
Od medresa znamenita je medresa
Roznamedzi Ibrahim- efendije, koja je u
dobrom stanju. Ima dva javna kupatila
(hamam), jedno je na ovoj, a drugo na
suprotnoj strani (varosi). Ima jos 127
kucnih kupatila (handan hamamlari).
Natpis na Ahmed- efendijinoj cesmi koja
se nalazi u carsiji prema velikom hanu
glasi:
Dobrotvor ove zaduzbine, Ahmed- efendija
Trazeci nadje bistru vodu (ab-i nabi).
Zatim pazljivo promisli i rece joj
hronostih:
"Tekuca voda (ab-i cari).
Carsija i pazar - Ima
350 tvrdo zidanih ducana. Onakve tabhane
(radionica za stavljenje koze) kao sto je
ona na suprotnoj strani ove varosi nema
nigdje. Njena zgrada je kao tvrdjava.
Unaokolo ima gvozdene prozore, a u
sredini veliki basen (sadrvan). Na toj
strani ima 20 korisnih i malenih ducana.
Interesantni spomenici -
Tu je na prvom mjestu mostarski most.
Zatim (narocita vrsta) vitlova (cekrka).
Tu je ispod carsije svezan (namotan)
jedan debeo lanac za tocak i cekrk, a
drugi kraj tog debelog lanca svezan je za
debeli lanac koji je svezan za stijene
cak dolje u rijeci.
Kad neki covjek hoce na izvadi vode iz
rijeke, on natakne svoju kofu za kariku
lanca, a onda pusti lanac i on ode u
vodu. Onda ozgo izvlace lancem kofu i ona
izadje puna vode. Ovu vodu liju u bardake
i testije. Na tri mjesta nalaze se takvi
cekrci (dolap), kojima na taj nacin
izvlace vodu lancanim tockom.
U onome dijelu carsije gdje su kazazi
nalazi se jedna cetvorougaona sahat-
kula. Zvuk njena zvona cuje se iz daljine
na tri sata hoda.
Na suprotnoj strani varosi, tamo gdje je
tabhana, ima devetnaest vodenica, koje
zasluzuju da se vide. U tim krajevima
nisam vidio vodenice izradjene s takvim
uredjajem i na tocak.
Kako je u varosi klima blaga, to je zima
prijatna.
Cijelo stanovnistvo je rumeno u licu.
Njihovi casni i postovani starci zavijaju
oko glave saruke (destar), a momci oblace
kalpake, caksire s kopcama i cohanu
odjecu.
Njihove zene stavljaju na svoje (glave)
ravne kape tzv. "tarbus takje",
bijele pokrivace; sve oblace feredze i
tako setaju.
Njihov posebni dijalekat je pravilan i
jasan turski jezik, a znaju takodje
bosnjacki i latinski.
Na glasu im je bijeli hljeb, a u
protokolu (sidzilu) serijatskog suda
upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset
i trideset oka. Narovi u toj varosi su
vrlo krupni. Specijaliteti su im grozde,
smokve, kajsije, seftelije i cempresovo
drvo.
Na onoj strani varosi gdje se nalazi
kozara (debbaghane) ima do osamnaest
hiljada i sezdeset basca divnih poput
rajskih.
Dodatak - Na teritoriji
hercegovackog sandzaka nema nijedan
veliki grad napredniji i ljepsi od sehera
Mostara. Zbog prijatne klime, tu ima tako
socnog i finog svakovrsnog voca da oni
svoje smokve, grozdje i kao covjecije
glave krupne narove nose na poklon
ostalim gradovima. Ovo voce ne samo sto
zadrzava svoju ljepotu i slast nego se
njegova boja i slast zadugo ne promijeni.
Kroz sve privlacne basce i ogradjene
bostane koji se nalaze na onoj strani
gdje je tabhana (debbaghane) proticu zive
vode, a po raznovrsnim uredjenim sofama
svijet se veseli i bez prestanka moli
Boga za trajnost Carstva i naroda. Hvala
Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u
uzivanju i veselju.
Kad smo s velikim dzemaatom klanjali
bajram-namaz na Musali, upravo u casu kad
je mufti-efendija (sejhu' l-islam) ucio
hutbu, dodje sedam ljudi kao bez duse i
zapomagase:
- Aman, braco muslimani, eto za brdom
vodimo borbu s ljubuskim nevjernicima. U
pomoc, braco, u pomoc !
Na to rece muftija (sejhu' l-islam):
- Na noge, braco muslimani, da idemo na
vojnu bajramskih zrtava, da priteknemo u
pomoc braci muslimanima i da tako
napravimo najvecu vojnu.
Odmah su sve gazije, pjesaci i konjanici,
ne dovrsivsi molitvu (hutbu i dovu)
prihvatili oruzje, spremili se i odjurili
u planine. Poslije dva sata zapoceli smo
teske borbe u nahijama Ljubuskog.
Neprijatelj umalo nije nadvladao
(Muslimane), ali u taj cas prispjese
mostarske gazije kao Hizir i, uz poklic
"Allah, Allah", tako potukose
macem neprijatelja da to nije moguce
opisati. Odmah ispalise jednu salvu.
Neprijatelj vidje da su Turci bez obzira
na Bajram posli u borbu i da sijeku
macem. Palo je oko sto sedamdeset
neprijatelja, ostali su razbijeni i iz
navale presli u bijeg i otisli u svoj
pakleni zavicai. Nase gazije, tjerajuci
neprijatelja, zarobise ih oko sedamdeset,
a pedesetak posjekose. Od nasih pogibe
mucenicki samo sedam vitezova, koji su
sahranjeni. Bajramski rucak rucali smo u
selu koje smo oslobodili, a zatim smo
zdravo i veselo s plijenom i velikom
pompom vratili se u seher Mostar.
Eto, tako Mostarci rustemovski vode bitku
i boj.
Kratko receno, to su darezljivi,
gostoljubivi i plemeniti ljudi.
Zatim sam od prvaka ovoga sehera uzeo
pisma, oprostio se s njima i s pedeset
hrabrih pratilaca krenuo prema zapadu ... |
|
